Društvo je u svom poslovanju izloženo određenim financijskim rizicima koji su prisutni kod ulaganja imovine u financijske instrumente (tržišni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti), te operativnim rizicima i ostalim rizicima (rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti, rizik sukladnosti, rizik aktivacije jamstvenog pologa, strateški rizik, rizik uspješnosti i rizik ugleda). Ovi rizici mogu rezultirati gubitkom ili manjom zaradom Društva od očekivane.
S obzirom da se imovina Društva ulaže uglavnom u financijske instrumente s fiksnim prinosom, kao što su obveznice i instrumenti tržišta novca, vrijednost imovine Društva pod utjecajem je kamatnog rizika i kreditnog rizika izdavatelja navedenih vrsta financijskih instrumenata. Imovina Društva denominirana u stranoj valuti pod utjecajem je i tečajnog rizika, tj. promjene tečajeva stranih valuta spram eura. Također, imovina Društva pod utjecajem je i drugih oblika financijskih rizika od kojih su značajni kreditni rizici i rizici likvidnosti.

Tržišni rizik predstavlja mogućnost da će buduće promjene tržišnih uvjeta dovesti do smanjenja prinosa financijskog instrumenta u kojeg je uložena imovina Društva, odnosno dovesti do umanjenja njegove vrijednosti. Tržišni uvjeti u velikoj su mjeri odraz ekonomskih i političkih uvjeta u državama u koje je uložena imovina, kao i stanja svjetske ekonomije. Tržišni rizik obuhvaća cjenovni rizik, kamatni rizik i tečajni rizik.
Cjenovni rizik je rizik gubitka ili smanjenja vrijednosti financijskog instrumenta uslijed pada njegove cijene.
Kamatni rizik je rizik smanjenja vrijednosti ulaganja uslijed promjene kamatnih stopa. Ukoliko kamatne stope na tržištu rastu cijene dužničkih vrijednosnih papira padaju i obrnuto, dok njihovi prinosi približno slijede kretanja kamatnih stopa. Na promjene cijena navedenih vrsta ulaganja utječe i vrijeme do dospijeća, pri čemu su kratkoročni dužnički vrijednosti papiri općenito manje podložni riziku promjene kamatnih stopa.
Tečajni rizik je rizik promjene tečaja strane valute u odnosu na euro, ili drugu referentnu valutu u kojoj se mjeri prinos na ulaganje.

Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da izdavatelj financijskog instrumenta koji se nalazi u imovini Društva ili osoba s kojom je sklopljen posao na financijskom tržištu, neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze, što bi negativno utjecalo na likvidnost i vrijednost imovine Društva. Kreditni rizik je rizik koji proizlazi iz promjene, odnosno pada kreditne sposobnosti izdavatelja vrijednosnih papira i drugih dužnika prema kojima Društvo ima potraživanja.
Vrste kreditnog rizika su: dugoročni kreditni rizik izdavatelja, rizik suprotne ugovorne strane, koncentracijski rizik i rizik namire.
Dugoročni kreditni rizik izdavatelja je rizik da izdavatelj dužničkog vrijednosnog papira neće ispuniti ugovorne financijske obveze. Neispunjavanje obveza podrazumijeva neplaćanje odnosno prisilno restrukturiranje ugovornih obveza.
Rizik suprotne ugovorne strane javlja se prvenstveno kod izvedenica kojima se trguje van uređenog tržišta (OTC), depozita, repo transakcija, transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira i transakcija s dugim rokom namire.
Koncentracijski rizik je svaka pojedinačna, izravna ili neizravna, izloženost prema jednoj osobi, odnosno grupi povezanih osoba ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, a što može dovesti do gubitka koji bi mogli ugroziti poslovanje. 
Rizik namire je vjerojatnost da se realizacija ili namira zaključenih transakcija neće realizirati sukladno dogovorenim uvjetima, da će biti otežana ili potpuno onemogućena.

Rizik likvidnosti je rizik nemogućnosti transformacije pojedinih oblika imovine u novčana sredstva (rizik likvidnosti imovine) ili rizik nemogućnosti uravnoteženja kratkoročnih platežnih mogućnosti s jedne strane i kratkoročnih obveza s druge strane (rizik novčanog tijeka).
Rizik likvidnosti imovine je nemogućnost prodaje financijske imovine po cijeni približno jednakoj fer vrijednosti te imovine, a do kojeg može doći uslijed promjena u rasponima između kupovnih i prodajnih cijena, prevelike izloženosti pojedinoj poziciji u portfelju, nedovoljne dubine tržišta, odnosno drugih poslovnih nepogodnosti na tržištu.
Rizik novčanog tijeka predstavlja vjerojatnost da Društvo neće moći pravovremeno izvršiti svoje obveze.

Društvo je podložno operativnom riziku koji se u najvećem dijelu odnosi na poslove upravljanja mirovinskim fondovima i zakonskim obvezama koje proizlaze iz osnovne djelatnosti Društva. Operativni rizik predstavlja rizik financijskog gubitka uslijed neadekvatnih internih poslovnih procesa i informacijskih sustava koje Društvo primjenjuje, ljudskog faktora ili vanjskih događaja što može uzrokovati smanjenje vrijednosti imovine mirovinskih fondova pod upravljanjem Društva. Neki operativni rizici kojim je izloženo Društvo, a direktno su vezani uz proces upravljanja imovinom mirovinskih fondova, su:

• aktivno kršenje ograničenja ulaganja,
• pogreške u ugovaranju transakcija,
• pogreške prilikom namire transakcija,
• pogreške u vrednovanju imovine, te
• pogreške u izradi financijskih izvješća.

Ostali operativni rizici vezani uz poslovanje Društva mogu biti:

• interna prijevara,
• vanjska prijevara,
• kvar informacijskog sustava i sustava veza,
• bolest zaposlenika ili otkaz ugovora o radu od strane zaposlenika,
• elementarne nepogode.

Praćenje operativnih rizika organizirano je i provodi se u skladu s internim procedurama upravljanja operativnim rizikom, propisivanjem i provedbom internih procedura u poslovanju pojedinih organizacijskih jedinca Društva, kontinuiranim nadzorom poslovnih procesa od strane interne revizije, Direkcije upravljanja rizicima i Uprave Društva, te nadzorom od strane vlasnika Društva i revizora Društva. U cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizicima, uspostavljen je sustav temeljen na pravnim propisima i standardima za upravljanje operativnim rizicima u financijskoj industriji te je dodatno propisan i od strane Raiffeisen Grupe. U navedenom sustavu koriste se tehnike koje uključuju identifikaciju i procjenu rizika, prikupljanje podataka o događajima operativnog rizika, praćenje ključnih pokazatelja operativnog rizika te provođenje analiza scenarija.
U slučaju pojave gubitaka zbog operativnih rizika, Društvo će nadoknaditi štetu načinjenu imovini mirovinskih fondova.

Rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti može nastati ukoliko Društvo nije financijski stabilno ili osobe odgovorne za upravljanje imovinom mirovinskih fondova i Društva, upravljanje rizicima i ostale pomoćne poslove u Društvu nisu dovoljno stručne, pouzdane i dobrog ugleda.
Rizik sukladnosti je rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga financijskoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga Društvo može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima (relevantnim propisima). Rizik sukladnosti može nastati zbog neusklađenosti sa zakonskim propisima ili u situaciji u kojoj dolazi do sukoba interesa, tj. u kojoj relevantne osobe u Društvu nisu neutralne i objektivne u odnosu na upravljanje imovinom mirovinskih fondova, odnosno kada obavljajući svoju djelatnost i imajući specifičnu poziciju pri obavljanju poslova upravljanja imovinom imaju profesionalne ili osobne interese koji otežavaju djelotvorno obavljanje poslova i ugrožavaju njihovu objektivnost, protive se interesima mirovinskih fondova i članova mirovinskih fondova te na taj način mogu prouzročiti štetu mirovinskim fondovima i njihovim članovima.
Rizik aktivacije jamstvenog pologa Društva može nastati u slučaju slabijeg prinosa obveznog mirovinskog fonda određene kategorije pod upravljanjem Društva u odnosu na njegov zajamčeni prinos, a kada Društvo ima obvezu nadoknade prinosa iz sredstava jamstvenog pologa Društva.
Strateški rizik je rizik koji rezultira iz strateških poslovnih odluka kao što je to, npr., neprilagođenost poslovnih odluka promjenama u okruženju. Strateški rizik se u pravilu pojavljuje u vezi s drugim rizicima, ali se može pojaviti i kao samostalan rizik, a uključuje rizike konkurencije, rizike promjena u industriji i rizike promjene u potražnji. 
Rizik uspješnosti je rizik slabijeg prihoda u odnosu na planiran prihod ili ostvarenja gubitka u poslovanju zbog ostvarenja manjih prihoda od rashoda. Isti proizlazi iz neočekivanih promjena u poslovanju i/ili poslovnom okruženju (promjene u konkurentnosti, ponašanju članova mirovinskih fondova i sl.), te nemogućnosti Društva da se prilagodi novonastaloj situaciji. 
Rizik ugleda je rizik koji proizlazi od mogućeg negativnog utjecaja na ugled Društva kao posljedica negativne javne percepcije (npr., od strane članova mirovinskih fondova, poslovnih partnera, dioničara ili nadzornih tijela). Kao i strateški rizik, rizik ugleda u pravilu se pojavljuje s drugim rizicima, ali također može nastupiti i kao samostalan rizik.