Povodom Svjetskog dana štednje, koji se još od 1924. godine obilježava 31. listopada, Hrvatska gospodarska komora održala je tradicionalni Okrugli stol. Ovogodišnji se fokusirao na financijsku pismenost hrvatskih građana u uvjetima uvođenja eura, digitalizacije i održivosti, budući da su u uvjetima trenutne povišene inflacije, nižih realnih kamatnih stopa i gospodarske neizvjesnosti, koji uvelike utječu na ponašanja kućanstava, financijska pismenost i podizanje svjesnosti o štednji postali još važniji. No financijska pismenost uvijek je izuzetno važna, kako za pojedinca, tako i za društvo u cjelini, a financijsko opismenjavanje dugotrajan je proces na kojem svi trebamo kontinuirano raditi, istaknula na Okruglom stolu Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te predsjednica Grupacije mirovinskih fondova HGK. Trenutna gospodarska situacija dodatno naglašava potrebu štednje, što su prepoznali i hrvatski građani.

Iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je u 2020. godini po prvi puta pao ispod 50 posto, primarno zbog bržeg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove zbog stalnih uplata u fondove i ulaganja fondova u dužničke vrijednosne papire države koji imaju siguran prinos, rečeno je na Okruglom stolu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, kućanstva su u bankama, štednim bankama, stambenim štedionicama i novčanim fondovima krajem srpnja ove godine imala ukupno 259,6 milijardi kuna depozita. U odnosu na prethodnu godinu, to je bilo 23,5 milijardi kuna više (9,9%). Pritom je godišnji rast zabilježen kod depozitnog novca (17,8%) i štednih depozita (22,9%), dok su oročeni depoziti smanjeni (-10,3%).

 "Analiza štednje građana ove je godine posebno zanimljiva. Izražen oporavak gospodarstva doprinio je porastu financijske imovine građana i štednje te je i dalje primjetan pad udjela depozita u ukupnoj financijskoj imovini građana što zapravo ukazuje na rast mirovinskih fondova. Možda najzanimljiviji detalj nalazi se u podacima na županijskoj razini gdje je vidljiv utjecaj prvo pandemije na štednju građana u primorskim županijama, odnosno snažan rast iste paralelno s oporavkom turizma u 2021. i ove godine", rekao je glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja.

Ipak, u Hrvatskoj se posljednjih godina o novcu razmišlja ponajviše iz perspektive negativnih događaja; pandemije, potresa, rata i inflacije. Kao posljedica navedenog, građani su postali financijski ranjiviji te su osobne financije mnogih pojedinaca znatno pogođene, navela je Dajana Barbić s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je istaknula kako je važno promišljati o tome kako raspolažemo novcem kojeg imamo.

Kako bi doprinijeli tome, odnosno naučili hrvatske građane upravo takvom ponašanju, svi dionici financijske industrije provode različite edukativno-informativne aktivnosti. Među njima su i mirovinska društva u Hrvatskoj koja, kako je na Okruglom stolu rekla Eva Horvat, provode projekte financijske pismenosti s ciljem bolje prepoznatljivosti u javnosti, približavanja i tumačenja pojmova primarno iz domene poslovanja mirovinskih fondova, zatim i financija općenito.

Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima već nekoliko godina radi na brojnim projektima financijske pismenosti, kako u okviru Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), tako i individualno, a oni su, ovisno o projektu, usmjereni prema svim dobnim skupinama.

„Ono što smo primijetili i kroz projekte i kroz istraživanja koja provodi UMFO jest da svakako postoji interes i želja da se nauči i sazna više o hrvatskom mirovinskom sustavu jer razumijevanje mirovinskog sustava ga čini održivim. Želja nam je i cilj osvijestiti građane, pogotovo one mlađe, kako je sa štednjom potrebno krenuti što ranije i da je ona zapravo neophodna. Štednja nije popularna, ali na niti jedan njezin oblik pa tako ni na mirovinsku štednju, ne treba gledati kratkoročno. Nije dovoljno gledati samo na ono što se događa ove godine, već štednju moramo promatrati na duži period jer njena svrha je osigurati nam bolju budućnost“, istaknula je Eva Horvat.