Naime, članovi UMFO-a su istaknuli da je mirovinska reforma od velike važnosti kako za hrvatske građane, sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za funkcioniranje cjelokupnog mirovinskog sustava u budućnosti, pogotovo imajući u vidu izrazito nepovoljne demografske trendove u Hrvatskoj (starenje stanovništva, kontinuirani pad broja rođene djece i pojačano iseljavanje mladog radno aktivnog stanovništva). Dugoročnu stabilnost i održivost mirovinskog sustava može osigurati jedino nastavak reforme u smjeru jačanja drugog stupa, jer već spomenuti demografski trendovi upozoravaju kako je sustav međugeneracijske solidarnosti teško održiv u sadašnjem obliku.  
 
UMFO smatra kako predložena mirovinska reforma ne osigurava preduvjete za dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava jer dovodi u pitanje opstojnost drugog mirovinskog stupa. Nadalje, reforma nije pravedna jer stvara razlike među hrvatskim građanima, odnosno ne uvažava interese i prava velikog broja hrvatskih građana koji štede u drugom mirovinskom stupu, a njih je gotovo milijun i 800 tisuća. Stav udruge je da nije pravedno niti prihvatljivo diskriminirati građane koji štede u drugom mirovinskom stupu zbog toga što dio doprinosa, u skladu sa zakonom, uplaćuju i u drugi mirovinski stup.
 
Kako bi pridonijeli nastavku mirovinske reforme, što smatramo neophodnim, ali istovremeno zaštitili interese i prava svojih članova, UMFO je pripremio izračune o isplativosti mirovinske štednje u drugom stupu te predlažemo pravedno rješenje koje će izjednačiti prava svih građana, budućih umirovljenika: UMFO predlaže da se i osiguranicima drugog stupa prizna pravo na dodatak na mirovinu – proporcionalno postotcima uplata obveznih mirovinskih doprinosa.
 
Priznati proporcionalno pravo na dodatak svim osiguranicima koji štede u drugom stupu značilo bi ispraviti nepravdu, odnosno izjednačiti u pravima sve građane. Pogotovo što svi građani, uključujući članove drugog stupa, uplaćuju i doprinose za sustav međugeneracijske solidarnosti iz kojega se isplaćuje dodatak na mirovinu. Troškovi ovog prijedloga u prvim godinama primjene iznosili bi:

• 2019. oko 27 milijuna HRK
• 2020. oko 53 milijuna HRK
• 2021. oko 89 milijuna HRK
• 2022. oko 140 milijuna HRK                                   

Tek nakon 2030. godine troškovi proporcionalnog dodatka na mirovinu premašili bi milijardu kuna.
UMFO je uvjeren kako je za dugoročnu održivost mirovinskog sustava ključno ostvariti i stabilan gospodarski rast, a očuvanje drugog mirovinskog stupa i povećana ulaganja obveznih mirovinskih fondova u nacionalno gospodarstvo sigurno mogu uvelike pridonijeti tom rastu. Stoga tražimo da sastavni dio reforme bude i korekcija limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova te da posljedično tome Vlada RH oslobodi imovinu i projekte u koje će obvezni mirovinski fondovi moći ulagati i tako još više doprinijeti gospodarskom rastu.
 
Ukoliko bi obvezni mirovinski fondovi dobili mogućnost povećanog ulaganja u nacionalno gospodarstvo, korist bi bila višestruka: javni dug bi se mogao smanjiti za oko 5,3 posto BDP-a, trošak kamata koje plaća država smanjio bi se za oko 820 milijuna kuna godišnje, a otvorila bi se i mogućnost za daljnje dokapitalizacije i razvoj kompanija uz unapređenje korporativnog upravljanja te transparentnosti poslovanja. Već samo smanjenje troška kamata bilo bi pri tome približno dovoljno da se na taj način kompenzira budući trošak dodatka na mirovine.
 
U konačnici, UMFO pozdravlja činjenicu što je prihvaćen naš prijedlog da se prilikom izračuna i usklađivanja mirovina iz drugog stupa napusti dosadašnji model izračuna po tzv. „švicarskoj formuli“ te da se ubuduće provodi usklađivanje s inflacijom. Napuštanje „švicarske formule“ imat će za rezultat povećanje mirovina od pet do 10 posto.