Društvo kroz strategiju aktivnog upravljanja imovinom Fonda nastoji postići osnovni cilj, a to je ostvarenje primjerenog prinosa Fonda na dugi rok u odnosu na preuzeti rizik, osiguravajući pritom optimalan rast mirovinske štednje.
U slučaju promjene zakonskih propisa, Društvo prilagođava strategiju ulaganja novonastalim uvjetima te u skladu s time mijenja Prospekt Fonda.
Društvo će u ime i za račun Fonda prihode od kamate i dividendi ponovno reinvestirati u Fond.
Društvo će imovinu Fonda ulagati pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, podzakonskim propisima i Prospektom Fonda, na način koji jamči sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost cjelokupnog portfelja Fonda, uz smanjivanje rizika kroz diverzifikaciju ulaganja na više međusobno slabo povezanih pojedinačnih ulaganja.
Imovina Fonda će se ulagati u najboljem interesu članova Fonda. U slučaju nastanka potencijalnog sukoba interesa, Društvo će osigurati da se imovina Fonda ulaže prvenstveno i isključivo u interesu članova Fonda. Svi članovi su u istom položaju.
 
Za Fond je specifična umjereno konzervativna politika ulaganja, koja nije suviše rizična niti suviše konzervativna.
 
Ciljana struktura portfelja Fonda (strategija ulaganja)

udio imovine	vrsta imovine
75%	Obveznička i novčana tržišta, nekretnine, novčana sredstva, potraživanja i obveze
25%*	Dionička tržišta

 
*Može varirati od 0% do 55% ovisno o kretanjima na tržištu kapitala

Ulaganje u mirovinski fond pretpostavlja preuzimanje određenih rizika od strane članova mirovinskog fonda. Osnovni izvori zarade od ulaganja imovine mirovinskog fonda proizlaze iz izlaganja određenim vrstama rizika kao što su tržišni, kreditni i drugi oblici rizika. Primarni izvor rizika ulaganja u mirovinski fond predstavlja kretanje cijena financijskih instrumenata u portfelju mirovinskog fonda koje u budućnosti mogu rasti ili padati u usporedbi s cijenama istih prilikom uplate doprinosa u mirovinski fond, odnosno kupnje određenog broja obračunskih jedinica mirovinskog fonda. Stoga postoji mogućnost da, ukoliko dođe do pada cijena, vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda u nekom vremenskom razdoblju nakon dana uplate doprinosa u mirovinski fond može biti manja od vrijednosti obračunske jedinice na dan uplate tih doprinosa. Općenito, rizik ulaganja u mirovinski fond predstavlja mogućnost da prinos od ulaganja bude nezadovoljavajući ili negativan.
Imovina mirovinskog fonda najvećim je djelom uložena u financijske instrumente s fiksnim prinosom, kao što su obveznice i instrumenti tržišta novca, te na vrijednost udjela mirovinskog fonda posebno velik utjecaj ima kamatni rizik i kreditni rejting izdavatelja navedenih vrsta financijskih instrumenata. S obzirom da se imovina mirovinskog fonda ulaže u dionice i dioničke fondove, vrijednost portfelja mirovinskog fonda bit će pod utjecajem rizika promjene cijena dionica. Imovina mirovinski fonda denominirana u stranoj valuti pod utjecajem je i tečajnog rizika, tj. promjene tečajeva stranih valuta spram eura. Također, imovina mirovinskog fonda pod utjecajem je i drugih oblika rizika od kojih su značajni kreditni rizici i rizici likvidnosti.

•    Tržišni rizici
Tržišni rizik predstavlja mogućnost da će buduće promjene tržišnih uvjeta dovesti do smanjenja prinosa financijskog instrumenta u kojeg je uložena imovina mirovinskog fonda, odnosno dovesti do umanjenja njegove vrijednosti. Tržišni uvjeti u velikoj su mjeri odraz ekonomskih i političkih uvjeta u državama u koje je uložena imovina, kao i stanja svjetske ekonomije. Tržišni rizik obuhvaća cjenovni rizik, kamatni rizik i tečajni rizik.
Cjenovni rizik je rizik gubitka ili smanjenja vrijednosti financijskog instrumenta uslijed pada njegove cijene.
Kamatni rizik je rizik smanjenja vrijednosti ulaganja uslijed promjene kamatnih stopa. Ukoliko kamatne stope na tržištu rastu cijene dužničkih vrijednosnih papira padaju i obrnuto, dok njihovi prinosi približno slijede kretanja kamatnih stopa. Na promjene cijena navedenih vrsta ulaganja utječe i vrijeme do dospijeća, pri čemu su kratkoročni dužnički vrijednosti papiri općenito manje podložni riziku promjene kamatnih stopa.
Tečajni rizik je rizik promjene tečaja strane valute u odnosu na euro ili drugu referentnu valutu u kojoj se mjeri prinos na ulaganje.

•    Kreditni rizici
Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da izdavatelj financijskog instrumenta koji se nalazi u imovini mirovinskog fonda ili osoba s kojom je sklopljen posao na financijskom tržištu, neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze, što bi negativno utjecalo na likvidnost i vrijednost imovine mirovinskog fonda. Kreditni rizik je rizik koji proizlazi iz promjene, odnosno pada kreditne sposobnosti izdavatelja vrijednosnih papira i drugih dužnika prema kojima mirovinski fond ima potraživanja.
Vrste kreditnog rizika su: dugoročni kreditni rizik izdavatelja, rizik suprotne ugovorne strane, koncentracijski rizik i rizik namire.
Dugoročni kreditni rizik izdavatelja je rizik da izdavatelj dužničkog vrijednosnog papira neće ispuniti ugovorne financijske obveze. Neispunjavanje obveza podrazumijeva neplaćanje odnosno prisilno restrukturiranje ugovornih obveza.
Rizik suprotne ugovorne strane javlja se prvenstveno kod izvedenica kojima se trguje van uređenog tržišta (OTC), depozita, repo transakcija, transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira i transakcija s dugim rokom namire.
Koncentracijski rizik je svaka pojedinačna, izravna ili neizravna, izloženost prema jednoj osobi, odnosno grupi povezanih osoba ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, a što može dovesti do gubitka koji bi mogli ugroziti poslovanje.
Rizik namire je vjerojatnost da se realizacija ili namira zaključenih transakcija neće realizirati sukladno dogovorenim uvjetima, da će biti otežana ili potpuno onemogućena.

•    Rizici likvidnosti
Rizik likvidnosti je rizik nemogućnosti transformacije pojedinih oblika imovine u novčana sredstva (rizik likvidnosti imovine) ili rizik nemogućnosti uravnoteženja kratkoročnih platežnih mogućnosti s jedne strane i kratkoročnih obveza s druge strane (rizik novčanog tijeka).
Rizik likvidnosti imovine je nemogućnost prodaje financijske imovine po cijeni približno jednakoj fer vrijednosti te imovine, a do kojeg može doći uslijed promjena u rasponima između kupovnih i prodajnih cijena, prevelike izloženosti pojedinoj poziciji u portfelju, nedovoljne dubine tržišta, odnosno drugih poslovnih nepogodnosti na tržištu.
Rizik novčanog tijeka predstavlja vjerojatnost da mirovinski fond neće moći pravovremeno izvršiti svoje obveze.

•    Rizik održivosti
Rizik održivosti predstavlja okolišni, socijalni ili upravljački događaj koji, ako se ostvari, može uzrokovati značajan negativan učinak na vrijednost ulaganja Fonda. Rizici održivosti mogu utjecati na prinos Fonda ukoliko dođe do materijalizacije takvih rizika, tj. posljedično može doći do negativnog utjecaja na ulaganja u financijske instrumente pojedinih izdavatelja koji su značajnije izloženi rizicima održivosti, a koji se nalaze u portfelju Fonda.