1. epizoda
U prvoj epizodi nove sezone Raiffeisen Future Boosta: Inovativne priče voditelj Ivan Šarić ugostio je Srećka Srdjaka, doktora dentalne medicine, ravnatelja i suosnivača stomatološke poliklinike Arena.

Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. u suradnji s Večernjim listom započelo je novu sezonu Raiffeisen Future Boosta: Inovativne priče. Cilj nove sezone najzabavnijeg financijskog serijala i dalje je financijski educirati gledatelje kroz zabavnu notu u duhu voditelja Ivana Šarića. U prvoj epizodi doktor dentalne medicine, ravnatelj i suosnivač Srećko Srdjak otkriva kako je Stomatološka poliklinika Arena postala mjesto prepoznatljivosti, ali i kako su tu kvalitetu prepoznali ljudi iz cijelog svijeta koji svojim dolaskom potpomažu razviti novu granu u turizmu, dentalni turizam.

Uspjeh Stomatološke poliklinike Arena pripisuje se pametnim odlukama. Naime, Srdjak je uspio od dva zaposlenika stvoriti respektabilnu kliniku koja u jednoj zgradi obavlja sve, pa i najteže dentalne zahvate, a razlog tomu je i private equity sustav investiranja koji je doveo polikliniku do okrupnjivanja u ADG grupaciju. Stomatološka poliklinika Arena dio je Adria Dental grupe koja je nastala tako što su fondovi koji upravljaju investicijskim kapitalom prepoznali Hrvatsku kao plodno tlo za investiranje i stvaranje najnovije dentalne usluge, odnosno u ovom slučaju moderne poliklinike.

Nova sezona, osim izlaska iz studija Večernjeg lista i novog vizualnog identiteta, razlikuje se i po novom izazovu Zdjeli inovacija u kojemu i gost i Šarić asocijacijama pogađaju o kojem se financijskom pojmu radi. Tijesno natjecanje između Srdjaka i Šarića donijelo je u novoj epizodi puno zabave i smijeha.

Ovaj intervju možete pogledati na linku:
https://www.vecernji.hr/biznis/stize-nova-sezona-najzabavnijeg-financijskog-serijala-raiffeisen-future-boost-inovativne-price-nadahnjuju-poticu-na-promjene-i-educiraju-1578772

2. epizoda
U drugoj epizodi najzabavnijeg financijskog serijala Raiffeisen Future Boost: Inovativne priče Ivan Šarić ugostio je Slavena Kordića, izvršnog partnera društva Invera Equity Partners (IEP). Kako je objasnio Kordić, riječ je o društvu za upravljanje private equity fondovima osnovanom 2020. godine koje upravlja fondom od 60 milijuna eura. Preciznije, Invera Equity Partners je društvo koje investira u malo i srednje poduzetništvo, primarno na teritoriju Slovenije i Hrvatske, a sekundarno na tržištima u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Njihova prva investicija bio je zagrebački Muzej iluzija.

Odabir upravo tog popularnog muzeja za prvu investiciju IEP-a rezultat je dubinske analize koja je pokazala kako je Muzej iluzija globalno konkurentan hrvatski proizvod. Naime, kako je pojasnio Slaven Kordić, bitno je prepoznati trendove na tržištu i vidjeti kako se neka industrija i njezini najveći dionici razvijaju. A da je društvo Invera Equity Partners u tome uspjelo jasno govori činjenica da je Muzej iluzija postao uspješna globalna franšiza koja se nastavlja širiti.

Muzeja iluzija trenutno postoji u 36 svjetskih metropola na čak četiri kontinenta, a Kuala Lumpur, Šangaj, Chicago i New York samo su neke od atraktivnih lokacija čiji stanovnici i posjetitelji mogu uživati u obrazovno-zabavnom konceptu koji ovaj muzej pruža. No, IEP je ostvario „tek“ 36 posto svog plana, odnosno otvorio je 36 od ukupno 100 muzeja diljem svijeta, koliko je društvu cilj u idućih pet godina. 

Invera Equity Partners kao tvrtka brzo raste, a planira zaposliti i ključni kadar koji bi vodio Muzej iluzija i iznijeti ga na novu razinu. Društvo trenutno ima 21 zaposlenika, a do kraja godine ta će brojka narasti do 30. Ono što Slaven Kordić naglašava jest da IEP neće nastaviti širiti tvrtku samo u kontekstu franšize nego će također pivotirati poslovni model te krenuti otvarati i voditi vlastite muzeje, a svaki novi muzej imat će 15 zaposlenih.

Nakon razgovora o ovom poslovnom pothvatu uslijedio je izazov Zdjela inovacija koji je začinio još jednu epizodu Raiffeisen Future Boost: Inovativne priče dozom smijeha i zabave. Šarić i Kordić okušali su se u tijesnoj bitki znanja u financijskim pojmovima, a pobjedu je odnio samo jedan od njih.

Tko je pobijedio u Zdjeli inovacija i što je sve Slaven Kordić ispričao voditelju Ivanu Šariću možete pogledati na linku:
https://www.vecernji.hr/biznis/u-planu-je-100-muzeja-iluzija-pogledajte-novu-epizodu-najzabavnijeg-financijskog-serijala-1583595

3. epizoda
U trećoj epizodi Raiffesein Future Boosta: Inovativne priče Ivan Šarić, voditelj najzabavnijeg financijskog serijala, ugostio je mladu poduzetnicu i pripadnicu generacije Z Maju Krištafor. Naime, iako ima samo 25 godina, digitalna strateginja Maja Krištafor već ima vlastitu tvrtku koja je stara svega 7 mjeseci te uspješno posluje, a pri svom se poslovanju Krištafor fokusira upravo na svoje vršnjake, tzv. Gen-zere.

Riječ je o generaciji rođenoj između 1996. godine i 2010. godine, a tim mladim ljudima koji su nedavno došli na tržište rada pridodaju se razni opisi kako bi ih se razlikovalo od prijašnjih generacija. Generacija je to koja je izuzetno aktivna i stalo joj je do socijalnih, tj. društvenih promjena, koja je digitalna i konstantno surfa i stvara digitalni sadržaj. Usto, ona i drukčije razmišlja o financijama, štednji i svojoj karijeri – ulaže u NFT, kriptovalute, dionice i mirovinske fondove, odnosno, kako je pojasnila Krištafor, pripadnici te generacije generiraju prihod i bave se stvarima koje vole te stvaraju temelje za budućnost.

A budući da je riječ o generaciji veoma drukčijoj od onih prijašnjih i da starije generacije imaju problema s prepoznavanjem potreba Gen-zera, Maja Krištafor uvidjela je prostor na tržištu za otvaranjem tvrtke koja će biti spona između svoje i ranijih generacija. Kompanija Projekt čija je Krištafor vlasnica fokusira se na employer branding te pronalazi načine kako da se poslodavci prilagode novim radnicima, odnosno onima koji su tek stigli i stižu na tržište rada. 

Employer branding je strategija koje se implementira u tvrtke kako bi zaposlenici bili zadovoljniji i motiviraniji raditi u tvrtki. Pripadnici Generacije Z, naime, žele raditi u okolini koja je inspirirajuća i motivirajuća i sebe stavljaju na prvo mjesto. Oni biraju svog poslodavca, a ne obrnuto, pojasnila je mlada poduzetnica. Stoga Krištafor kreira narativ i prilazi tvrtkama u potrazi za rješenjima i koje žele stvoriti radno okruženje u kojima će njihovi zaposlenici biti zadovoljni.

Iza razgovora uslijedio je već poznati izazov Zdjela inovacija koji je začinio još jednu epizodu s dozom smijeha i zabave. Ivan Šarić i Maja Krištafor okušali su se u tijesnoj bitki znanja u financijskim pojmovima, a tko je pobijedio može se saznati u novoj epizodi Inovativnih priča poznatog financijskog serijala koji možete pogledati na linku:
https://www.vecernji.hr/biznis/totalno-drukciji-od-drugih-koliko-je-generacija-z-drukcija-od-prethodnih-saznajemo-u-novoj-epizodi-najzabavnijega-financijskog-serijala-1589030

4. epizoda
U četvrtoj epizodi ovosezonskog Raiffeisen Future Boosta: inovativne priče Ivan Šarić ugostio je Tina Prosenika, osnivača i direktora Grunteka, prvog hrvatskog virtualnog vrta. Preciznije, taj „vrt budućnosti“ koji se prostire na 22 hektara zemljišta građanima omogućuje da svatko od njih ima vlastiti vrt bez obzira gdje živi, a uz to niti jednu namirnicu ne mora saditi sam – sve što je potrebno jest kliknuti mišem i namirnice dolaze na vrata. Takvu ideju, naravno, nije dobio samo Prosenik. Mnogo njegovih sugovornika razmišljalo je o tome, no samo je on tu ideju i realizirao. Put od ideje do realizacije Grunteka, kako je ispričao njegov osnivač, potkovan je brojnim financijskim odlukama, a s obzirom na to da je riječ o mladoj tvrtki, mnoge odluke tek trebaju biti donesene.

Tino Prosenik zaključio je slično kao i mnogi drugi uspješni poduzetnici - imati ideju jako je romantično i to je najugodniji dio osnivanja startupa, ali kod provođenja svega u realnost počinje ozbiljan posao, počinju komplicirane tablice i tu se tvrtke i pojedinci dijele na one koji pričaju "je li nam to trebalo" ili na one o kojima drugi pričaju kao o uspješnim pričama. Za realizaciju projekta, kaže, treba novac. On ga je imao iz prethodne tvrtke iz koje je prodao udjele. Od toga je financirao startup, a pomogao mu je i tzv. bullet loan - kredit kojeg je dužnik dužan vratiti unutar 365 dana u potpunosti. Tako je nastala baza za početak tvrtke, a u njenoj izgradnji svakako mu je pomoglo financijsko znanje iako, kako kaže, nema nikakvu financijsku pozadinu u smislu edukacije. Od te baze prošle su gotovo dvije godine, a danas mu je jedan od investitora i Mate Rimac. Do te su investicije Prosenika dovela njegova upornost i domišljatost. Naime, kako je ispričao Šariću, osnivač Grunteka Rimca je hvatao putem LinkedIna te je poznatog hrvatskog inovatora i poduzetnika Gruntek oduševio i odlučio je postati jednim od dva investitora s kapitalom.

Pri izgradnji Grunteka Prosenik i njegov tim držali su se inch wide, mile deep principa, tj. duboke strategije usmjerene na pronalaženje niše, tog jednog fokusnog područja koje će dati najbolje rezultate i za osnivače i za poslovanje startupa općenito.
- Kupnja organskog i zdravog povrća svima se nameće kao potreba, no u praksi rijetko tko želi izdvajati svoje vrijeme za takvu nabavku. Da bi nabavio povrće, moraš se dignuti sa stolca, otići u trgovinu i još platiti skuplje za organsko povrće. Logično je da će se kupcu u tom trenutku nametnuti pitanje „zašto bih?“. Tu uskače Gruntek. Napravili smo platformu preko koje kupac može na jedan klik za manje novaca dobiti istu stvar – objasnio je cijeli koncept Prosenik te dodao da je online kupovina znatno lakša. Prema njegovom iskustvu, kupci su spremni izdvojiti čak i nešto više novaca kako bi došli do pravog, svježeg, organskog povrća.

O štednji, priznaje, u dvadesetim godinama nije razmišljao, no rastom razuman čovjek mora o tome razmišljati. Iako sada sve što uspije zaraditi ulaže u Gruntek, tvrdi da će se to itekako promijeniti jer suštednja i financijska pozadina iznimno važne, pogotovo za osobe u poduzetničkim vodama. No to ne znači da ne ulaže i ne misli o svojoj budućnosti. Diverzifikacija ulaganja i rizika, nešto što smo čuli u gotovo svakoj emisiji do sada, i ovaj put je ponovljena. Sigurna ulaganja u kombinaciji s vlastitim poduzećem i ulaganjem u treći stup postala su mantra većine uspješnih poduzetnika, pa tako i ekipe iz Grunteka.

Cijeli razgovor odvio se upravo na Grunteku, gdje su Ivan Šarić i Tino Prosenik okruženi pčelama, povrćem, voćem, traktorima i zelenilom na zabavan način obnovili svoje financijsko znanje i naoštrili financijsku pismenost. Za kraj epizode Šarić i Prosenik iskušali su svoje znanje o financijskoj pismenosti u izazovu Zdjela inovacija. Tko je bio bolji, a i što je sve ispričao Tino Prosenik o svom poduzetničkom putu možete vidjeti u emisiji na sljedećoj poveznici: https://www.vecernji.hr/biznis/kako-do-vlastitog-vrta-i-ekoloski-uzgojenog-voca-i-povrca-u-nekoliko-koraka-doznajte-u-novoj-epizodi-najzabavnijega-financijskog-serijala-1617683 

5. epizoda
U novoj epizodi Raiffeisen Future Boosta: Inovativne priče Ivan Šarić ugostio je marketinškog stručnjaka, sudskog vještaka, voditelja katedre, voditelja agencije i čovjeka s još puno funkcija i titula Marija Fraculja. Mario Fraculj vrstan je marketinški stručnjak i dokazani profesionalac s bogatim menadžerskim i međusektorskim iskustvom u B2C i B2B segmentu. 

Mario Fraculj je završio diplomski i magistarski studij iz organizacije i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i trenutačno je doktorand na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Autor je niza stručnih i znanstvenih članaka te publikacije „Upravljanje intelektualnim vlasništvom u oglašavanju“, a Trgovački sud u Zagrebu imenovao ga je stalnim sudskim vještakom za marketing, tržišno komuniciranje i oglašavanje. U dosadašnjoj poslovnoj karijeri obnašao je više rukovodećih funkcija, između ostalih i direktora marketinga prehrambene industrije Kraš te predsjednika uprave marketinške agencije McCann Zagreb. Osim toga, odigrao je važnu ulogu u dovođenju natjecanja i prestižnih marketinških nagrada Effie u Hrvatsku kao prvi predsjednik žirija, moderator i član organizacijskog odbora. Aktivan je u Hrvatskoj udruzi društava za tržišno komuniciranje (HURA) u kojoj je tijekom četiri godine bio angažiran kao član uprave i predsjednik Odbora za regulaciju i samoregulaciju. Usto, pod njegovim je vodstvom McCann Zagreb proglašen najučinkovitijom marketinškom agencijom u Hrvatskoj i regiji prema Effie indeksu učinkovitosti.

Fraculj je trenutno voditelj katedre za ekonomiju i predavač na Visokom učilištu Algebra te direktor agencije Digital Talents u kojoj vrhunske studente spaja s tvrtkama iz svih sektora. Preciznije, riječ je o agenciji koja je osnovana u sklopu Algebre, a u kojoj je Fraculj direktor projekta. Kako je objasnio u novoj epizodi Raiffeisen Future Boosta, nakon Kraša i McCanna je htio ostati u kontaktu s praksom, a Digital Talents zapravo j inovativna platforma i hibridna digitalna agencija koja povezuje studente digitalnog marketinga s malim poduzetnicima, za koje će neki od najboljih studenata završnih godina pod vodstvom iskusnih mentora, profesora i marketinških stručnjaka iz Algebre i agencije Drap raditi na realnim projektima. Studenti angažirani u projektu Digital Talents oblikuju tvrtkama sve dimenzije digitalne prisutnosti te im omogućuju da lakše i efikasnije ostvare svoje poslovne ciljeve. O uspješnosti te edukativne marketinške agencije govori činjenica da i dalje surađuju s prvim klijentom s kojim su započeli suradnju 2018. godine, odnosno odmah po osnivanju agencije. 

No, da bi stigao do dovoljno znanja da vodi ovaj inovativan projekt Mario Fraculj na svojem je poslovnom putu prošao sve stanice - od one pripravničke do titule predsjednika uprave. Kako je ispričao Ivanu Šariću, sve je počelo s Krašem, gdje se skoro nije pojavio na testiranju i razgovoru za posao jer je u to vrijeme radio neki honorarni posao. Tamo je već prvi tjedan završio za proizvodnoj traci na pakiranju popularnog Kikija, a sve da bi u prvih godina dana upoznao sve procese tako velike kompanije. Iako je mislio da će u Krašu dočekati mirovinu, pojavila se prilika da vodi veliku marketinšku agenciju kojoj nije mogao odoljeti i tako se našao u McCannu. Uz to, dodatni izazov bio je raditi na komunikacijskim projektima za tvrtke iz različitih industrija, od prehrambene industrije do telekomunikacija i turizma.

Usto, na njegovom mu je poslovnom putu svakako pomogla i financijska pismenost. Kako je naglasio, s pozadinom ekonomskog obrazovanja uvijek je bio sklon štednji te je još kao srednjoškolac i student radio manje poslove te usvojio naviku odricanja. Kao srednjoškolac štedio je za gitaru i pojačalo, a danas su to polica životnog osiguranja, dionice, investicijski fondovi i treći mirovinski stup. Smatra da je dobrovoljna mirovinska štednja dobra i za poslodavce jer, osim što je porezni odbitak, isto tako predstavlja i dobru stvar za radnike. 

Emisiju Raiffeisen Future Boosta Mario i Ivan završili su kao i svaku u ovoj sezoni - Zdjelom inovacije, a premoćnu pobjedu od čak 6:2 odnio je marketinški stručnjak, a cijelu epizodu pogledajte na sljedećoj poveznici: https://www.vecernji.hr/biznis/od-krasa-do-algebre-mario-fraculj-u-novoj-epizodi-raiffeisen-future-boosta-1627108