Dobrovoljni mirovinski fondovi

Najčešća pitanja - Dobrovoljni mirovinski fondovi

  • Uvjeti za učlanjenje, štednja, sigurnost

  • 1. Koja je razlika između mirovinskog društva i mirovinskog fonda?
    • Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja mirovinskim fondovima.
      Mirovinski fond u potpunosti je odvojen od poslovanja mirovinskog društva. To je zasebna imovina bez pravne osobnosti koja se osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava u svrhu povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda. Mirovinski je fond u vlasništvu svojih članova. Njime upravlja mirovinsko društvo.

      Imovina mirovinskog fonda ne pripada mirovinskom društvu, nije dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, niti može biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema mirovinskomu društvu. Imovina mirovinskoga fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.

  • 2. Koja je razlika između obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova?
    • Obvezni mirovinski fondovi djeluju u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. mirovinski stup), dok dobrovoljni mirovinski fondovi djeluju u okviru mirovinskog sustava kao dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup).

      U obveznom mirovinskom fondu obvezno se osiguravaju osiguranici osigurani u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup). Pritom se mirovinski fondovi, prema članstvu i načelima ulaganja, dijele u tri kategorije: A, B i C, koje se međusobno razlikuju po ograničenjima članstva s obzirom na razdoblje do datuma umirovljenja te investicijsku strategiju i ograničenja ulaganja.

      Odluka o štednji u dobrovoljnom mirovinskom fondu potpuno je individualna, a dinamika i visina štednje u potpunosti ovisi o mogućnostima svakoga člana osobno.

  • 3. Koja je razlika između otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova?
    • Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi otvoreni su za sve osobe koje iskažu interes za učlanjenjem, dok je članstvo zatvorenih fondova ograničeno na zaposlenike / članove pokrovitelja fonda. Pokrovitelj zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti poslodavac, sindikat ili udruga. Pokroviteljstvo podrazumijeva da je zaposlenicima / članovima omogućena dobrovoljna mirovinska štednja pod posebnim uvjetima u odnosu na one koji vrijede za članove otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ujedno, pokrovitelj preuzima obvezu plaćanja doprinosa za zaposlenike / članove te aktivno sudjeluje u planiranju i provođenju investicijske politike fonda.

  • 4. Koja je procedura za raskid ugovora?
    • Član fonda može, prema Zakonu, u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga. U navedenom slučaju mirovinsko društvo će uplatitelju vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

      U slučaju da je član fonda u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, mirovinsko društvo će vratiti sredstva s osobnog računa člana, uz uvjet da je član fonda obavijestio mirovinsko društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava. U slučaju dovođenja u zabludu člana, mirovinsko društvo će članu fonda vratiti sredstva s osobnog računa člana fonda, pri čemu je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza mirovinskog društva. Odnosno, ukoliko uplatu na osobni račun u fondu nije izvršio član, mirovinsko društvo će uplatitelju vratiti uplaćeni iznos.

  • 5. Kako mogu promijeniti osobne podatke?
    • Osobni podaci mogu se izmijeniti putem naše mobilne aplikacije Raiffeisen mirovinski fondovi. Usto, osobne podatke možete izmijeniti i pozivom na besplatan info telefon našeg kontakt centra 0800 0900 ili porukom elektroničke pošte na adresu: mojamirovina@rmf.hr, uz identifikacijske podatke (broj računa i PIN). 

      U slučaju promjene prezimena, potrebno je priložiti i presliku nove osobne iskaznice.

  • 6. Postoje li uvjeti za učlanjenje u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond?
    • Ne. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti tko god to želi, bez ograničenja

  • 7. Može li se uplaćivati dobrovoljna mirovinska štednja maloljetnom djetetu?
    • Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu nema nikakvih ograničenja pa ni dobnih.
      Stoga, članovi Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu biti i maloljetne osobe, odnosno djeca.

  • 8. Mora li osoba biti u radnom odnosu da bi postala članom?
    • Ne. Bez obzira na radni odnos, svaka osoba može postati članom Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda.

  • 9. Ako se zahtjevom za učlanjenje u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond član obveže na uplaćivanje određenog iznosa u određenim vremenskim intervalima, a u nekome vremenskom razdoblju se ne mogu izvršavati uplate, postoje li opomene?
    • Budući da se dobrovoljna mirovinska štednja temelji na dobroj volji te mogućnostima svakog pojedinca, ne postoje opomene zbog toga što se u nekome trenutku ne mogu poštovati dogovorene obveze, odnosno uplaćivati doprinosi navedeni u Zahtjevu koji osoba ispunjava prilikom učlanjenja.

  • 10. Što ako član nije u mogućnosti nastaviti s uplatama, a nije navršio 50/55 godina života?
    • Do tada uplaćena sredstva ostaju u Fondu i dalje se kapitaliziraju, a član u bilo kojem trenutku može nastaviti s uplatama. U slučaju da nema daljnjih uplata, po ostvarenju prava na isplatu (navršenih 50/55 godina života), ugovara se način isplate ušteđenih i kapitaliziranih sredstava.

  • 11. Jesu li sredstva na osobnom računu nasljedna?
    • Sredstva na osobnom računu člana fonda predmet su nasljeđivanja u skladu sa zakonom koji uređuje prava nasljeđivanja. U slučaju da je član fonda s fondom ugovorio privremenu isplatu mirovine iz imovine fonda, nasljednici svejedno imaju pravo na jednokratnu isplatu, i to pod uvjetima utvrđenim ugovorom sklopljenim između člana fonda i mirovinskog društva.

      Raspolaganje sredstvima ostavitelja prenesenim u mirovinsko osiguravajuće društvo uređuje se odredbama zakona koji regulira mirovinska osiguravajuća društva.

  • 12. Koliko su sigurna sredstva prikupljena na osobnom računu svakog člana?
    • Dobrovoljna mirovinska štednja je individualna kapitalizirana štednja. Uplate na osobne račune i preneseni računi knjiže se u korist osobnog računa na ime člana fonda. Sredstva na osobnom računu člana fonda njegova su osobna imovina i ne pripadaju mirovinskom društvu, nisu dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, a ne mogu biti ni predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema mirovinskom društvu. Imovina fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.

      Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv člana fonda, depozitara, mirovinskog društva ili pokrovitelja. Ta sredstva također ne mogu biti dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda, depozitara, mirovinskog društva i/ili pokrovitelja.

      Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu se opteretiti, odnosno dati u zalog, ni prenijeti u korist ikoga drugog. Svaka je takva radnja ništetna.

      Uplaćene premije, odnosno sredstva na računu kapitaliziraju se na način da društvo za upravljanje fondom ulaže imovinu fonda, tj. članova te tako ostvaruje prinos, a osobnom se računu pripisuju i državna poticajna sredstva. Način ulaganja zakonom je propisan, a cjelokupno poslovanje društva za upravljanje fondovima pod strogim je nadzorom državnih institucija. Sredstva se ulažu na način koji će dugoročno osigurati primjeren prinos, a istovremeno jamčiti i sigurnost uloga.

  • 13. Što je to osobni mirovinski račun?
    • To je individualni račun osiguranika / člana fonda koji se otvara u izabranom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Na tom se računu prikuplja i kapitalizira njegova osobna mirovinska štednja (uplaćeni doprinosi uvećani za ostvareni prinos). Uvid u stanje osobnog računa u dobrovoljnom mirovinskom fondu svakom osiguraniku daje mogućnost kontrole koliko se godišnje kapitaliziraju (uvećavaju) ušteđena sredstva.

  • 14. Što je obračunska jedinica?
    • Osobni mirovinski računi vode se u obračunskim jedinicama. Svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda čini ukupnu vrijednost imovine fonda.

      Pomoću vrijednosti obračunske jedinice na određeni dan lako možete izračunati koliko sredstava imate na računu. Broj obračunskih jedinica na osobnom računu pomnožite s dnevnom vrijednosti obračunske jedinice u eurima i dobit ćete iznos na Vašem računu.

  • 15. Zašto se stanje na računu mijenja?
    • Osobni račun člana mirovinskog fonda iskazuje se putem udjela u fondu. Prilikom svake uplate doprinosa u fond uplaćeni iznos se preračunava u udjele fonda (dijeljenjem uplaćenog iznosa s cijenom udjela fonda na dan uplate) i pribraja već postojećim udjelima  na osobnom računu člana fonda. Ukupni iznos udjela koje član fonda posjeduje na svom osobnom računu u odnosu na ukupni broj svih izdanih udjela fonda proporcionalno određuje njegov udio u vlasništvu fonda, tj. u ukupnoj neto vrijednosti imovine fonda. Razlog korištenja udjela za obračun proporcionalnog vlasništva u fondu jest potreba za određivanjem fer cijene prilikom uplata ili isplata novčanih sredstava iz fonda za svakog člana fonda. Cijena udjela fonda jest omjer između neto vrijednosti imovine fonda i ukupnog broja izdanih udjela fonda i ona omogućava da se svakodnevno prati fer cijena ulaganja u fond neovisno o promjenama neto vrijednosti imovine uzrokovane uplatama ili isplatama novčanih sredstava iz fonda.

      S obzirom na to da fond ulaže prikupljena novčana sredstva članova u vrijednosne papire (obveznice, dionice i druge financijske instrumente), a čija se vrijednost na domaćim i inozemnim tržištima kapitala svakodnevno mijenja, cijena udjela fonda se razlikuje iz dana u dan.
      Iz tog razloga se svakodnevno mijenja i novčana vrijednost stanja na osobnom računu člana fonda, čak i ako nije bilo uplata ili isplata iz fonda. Stoga je prilikom uvida u stanje na računu člana fonda u različitim razdobljima potrebno obratiti pažnju na vrijednost udjela fonda na datume uvida te sagledati je li u međuvremenu bilo uplata, tj. isplata s osobnog računa.
      Primjerice, ako je cijena udjela fonda porasla/pala između dva uvida, a nije bilo uplata, tj. isplata iz fonda, stanje na osobnom računu će se povećati/smanjiti proporcionalno povećanju/smanjenju cijene udjela fonda. Međutim, ako je u razdoblju između dva uvida bilo uplate na osobni račun u fondu, početno stanje na osobnom računu će se povećati/smanjiti proporcionalno povećanju/smanjenju cijene udjela fonda, a sama uplata također će biti povećana/smanjena ovisno o kretanju cijene udjela fonda od dana uplate do dana zadnjeg uvida na osobni račun.
      Iz navedenog slijedi da prilikom rasta/pada cijene udjela fonda u period između dva uvida općenito može doći do povećanja/smanjenja stanja na osobnom računu koje se razlikuje od onog koje bi se dobilo jednostavnim zbrajanjem prethodnog stanja na osobnom računu i iznosa uplaćenog doprinosa.

  • 16. Prema kojoj se vrijednosti obračunske jedinice preračunavaju uplate?
    • Uplaćeni iznos se preračunava u udjele Fonda na način da se uplaćeni iznos dijeli s cijenom udjela Fonda na dan uplate i pribraja već postojećim udjelima na osobnom računu člana Fonda, sukladno članku 107. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (ZDMF) i točki 17. iz glave A Prospekta Fonda o metodi izračunavanja cijene udjela i načinu objavljivanja te vrijednosti. U skladu s Pravilnikom o utvrđivanju neto vrijednosti imovine i cijene udjela dobrovoljnog mirovinskog fonda, cijena udjela Fonda izračunava se za svaki dan idućeg radnog dana. U tom smislu na dan uplate novčanih sredstva u Fond nije poznata cijena udjela Fonda po kojoj će se izvršiti izračun broja stečenih udjela u Fondu jer se objavljuje sljedeći radni dan nakon provedenog postupka vrednovanja imovine i obveza Fonda za dan kada je izvršena uplata u Fond. Navedeni postupak je uobičajen prilikom uplate novčanih sredstava u kolektivne sheme ulaganja kao što su investicijski ili mirovinski fondovi kako bi se na fer način odredila zarada svakog pojedinačnog ulagatelja u Fond u odnosu na sve ostale ulagatelje u Fondu.

  • 17. Što mirovinsko društvo radi s mojim novcem?
    • Mirovinsko društvo ulaže sredstva mirovinskog fonda s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda.

      Sredstva mirovinskog fonda ulažu se prema ulagačkoj politici te u skladu sa zakonskim odredbama. Zakon vrlo jasno i konkretno određuje način na koji mirovinski fondovi mogu ulagati te propisuje strukturu ulaganja prema vrsti imovine, državama i regijama, valutama, gospodarskim sektorima i ostalom. Pogledajte više informacija o strukturi ulaganja Raiffeisen otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

  • 18. Što je prinos fonda?
    • Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno rečeno, to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond, tj. dobit koju je ostvarilo mirovinsko društvo na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda tijekom nekog vremenskog razdoblja.

      Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskog fonda (npr. cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u portfelju fonda), odnosno o investicijskoj politici mirovinskog društva koje upravlja mirovinskim fondom.

  • 19. Kako mogu saznati stanje na svojem računu u dobrovoljnome mirovinskom fondu?
    • Stanje na svojem osobnom mirovinskom računu član dobrovoljnog mirovinskog fonda može saznati:

      • putem mobilne aplikacije Raiffeisen mirovinski fondovi;
      • pozivom na besplatan info telefon 0800 0900 – prilikom kontakta s operaterom potrebno je znati broj svojeg mirovinskog računa i zaporku (PIN);
      • putem interneta –  za uvid u svoj osobni račun potrebno je znati broj svojeg mirovinskog računa i zaporku (PIN);
      • pisanim putem - izvješće o stanju i promjenama na Vašem osobnom računu jednom godišnje dostavljamo na adresu navedenu u zahtjevu za članstvo.

  • Državna poticajna sredstva

  • 20. Koliko iznose državna poticajna sredstva?
    • Državna poticajna sredstva iznose 15% od uplaćenog doprinosa člana Fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do iznosa od 99,54 eura po članu Fonda. Maksimalan iznos državnih poticajnih sredstava ostvaruje se godišnjom uplatom od 663,61 eura. Svi koji uplate manje od 663,61 eura ostvarit će pravo na 15% od uplate, a oni koji uplate više od 663,61 eura u godini, ostvarit će pravo na maksimalan iznos od 99,54 eura.

  • 21. Tko ima pravo na državna poticajna sredstva?
    • Pravo na DPS ima svaki član Fonda koji:

      • ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili državljanstvo RH;  
      • nije državljanin RH, pod uvjetom da ima prebivalište u nekoj od država članica EU, ali samo tijekom razdoblja dok se za njega u RH uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup).

  • 22. Kako se ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva?
    • Prilikom ispunjavanja zahtjeva potrebno je navesti želju korištenja prava na državna poticajna sredstva jer se državna poticajna sredstva mogu koristiti članstvom u samo jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Državna poticajna sredstva za svakog člana Fonda od Ministarstva financija traži Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.o.o. te po primitku istog iznose pripisuje svakom članu na njegov osobni račun.

  • Naknade

  • 23. Koje vrste naknada postoje?
    • Prema važećim zakonskim odredbama i Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i propisima HANFA-e, mirovinsko društvo može naplatiti izlaznu i upravljačku naknadu. Za poslovne skrbništva depozitar ima pravo na naknadu u visini 0,021% godišnje.

      U slučaju izlaska iz članstva u dobrovoljnom mirovinskom fondu, odnosno pri prenošenju sredstava na osobni račun otvoren u drugom dobrovoljnom mirovinskom fondu kojim ne upravlja Raiffeisen mirovinsko društvo član plaća izlaznu naknadu na ukupno ušteđena sredstva.

      Upravljačka naknada i naknada banci skrbniku obračunavaju se od ukupne imovine fonda.

  • 24. Koliko iznosi ulazna naknada?
    • Od 1. siječnja 2019. godine ne obračunava se ulazna naknada za učlanjenje u dobrovoljne mirovinske fondove.

  • 25. Koliko iznosi naknada za upravljanje?
    • Naknada za upravljanje Fondom iznosi 1,8% godišnje od ukupne imovine Fonda umanjene za iznos svih obveza fonda s osnove ulaganja.

  • 26. Koliko iznosi izlazna naknada?
    • Za izlazak iz članstva u Fondu, u slučaju da se sredstva s osobnog računa prenose u drugi dobrovoljni mirovinski fond kojim ne upravlja Društvo, obračunava se i naplaćuje izlazna naknada od ukupnog iznosa imovine na osobnom računu člana Fonda u iznosu 1,75%.
      Izlazna naknada ne zaračunava se: 

      • članu Fonda koji prenosi sredstva s osobnog računa u Fondu u mirovinsko osiguravajuće društvo ili društva za životno osiguranje radi početka isplate mirovine,
      • članu Fonda koji prenosi sredstva na osobni račun otvoren u drugom dobrovoljnom mirovinskom fondu kojim upravlja Društvo,
      • u slučaju isplate mirovine putem Društva,
      • u slučaju smrti člana Fonda i
      • u slučaju odgovarajuće odluke Društva.

  • 27. Koliko iznosi naknada depozitaru?
    • Za poslove skrbništva depozitar ima pravo na naknadu pod uvjetima i najviše do visine propisane Zakonom i propisima HANFA-e. Naknada za poslove skrbništva obračunava se dnevno na osnovi vrijednosti ukupne imovine mirovinskog fonda umanjene za iznos svih obveza fonda s osnove ulaganja, a depozitaru se isplaćuje jednom mjesečno, drugog radnog dana u mjesecu za prethodni mjesec. Naknada koja se na teret članova Fonda plaća depozitaru utvrđena je ugovorom o skrbništvu zaključenim između Raiffeisen mirovinskog društva i depozitara. Naknada koja se na teret članova Fonda plaća depozitnoj banci Raiffeisenbank Austria d.d., Magazinska cesta 69, Zagreb, sukladno Ugovoru o skrbništvu nad imovinom Fonda, godišnje u postotku od ukupne imovine fonda umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja, iznosi 0,021% godišnje.

  • 28. Ulaze li naknade u obračun DPS?
    • Cjelokupan iznos doprinosa koji član tijekom godine uplati u naš Fond osnova je za obračun državnih poticaja. U  taj su iznos uključene i naknade.

  • Isplata

  • 29. Kada se mogu početi koristiti sredstva iz III. stupa?
    • Sredstva iz III. stupa se mogu početi koristiti s navršenih 55 godina života, bez obzira je li član u radnom odnosu ili ne, odnosno je li počeo s korištenjem mirovine iz I. i II. stupa mirovinskog osiguranja.

      Osobe koje su postale članovi Fonda do 31.12.2018. godine mogu ostvariti pravo na mirovinu s navršenih 50 godina života. 
       

  • 30. Koje vrste isplata iz III. stupa postoje?
    • Član može odabrati isplatu mirovine putem:

      1. Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. (Društvo)
      2. Mirovinskog osiguravajućeg društva 
      3. Društva za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje Agencije
      1. Iz Društva je moguće ugovoriti isplatu na određeni rok - od 5 do 15 godina, dinamikom koju želite (mjesečna, tromjesečna, polugodišnje ili godišnja isplata), Vi i nadalje ostajete član Fonda, sredstva se ulažu zajedno sa sredstvima aktivnih članova, dok se mirovina koju ste ugovorili određuje u udjelima.
      Mirovina iz Društva ne može biti doživotna. Iz Društva je moguće ugovoriti samo isplatu do 13.272,28 eura neovisno o ukupnom iznosu na računu.
      U slučaju smrti zakonski nasljednik/ci nasljeđuju ostatak novaca na računu jednokratno (ne kroz rentu).
       
      2. Iz mirovinskog osiguravajućeg društva moguće je, osim privremene mirovine, ugovoriti i doživotnu mirovinu. Period isplate privremenih mirovina je od 5-20 godina, a doživotne mirovine isplaćuju se dok ste živi samo Vama ili i Vašim nasljednicima, ovisno o tome koju ste mirovinu odabrali. 
      Popis i kontakti mirovinskih osiguravajućih društava kojima se možete obratiti za sva dodatna pitanja vezana uz način i uvjete isplate mirovine te programe isplate mirovine koje trenutno nude su: 
      Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.
      Magazinska cesta 69/2, 10000 Zagreb
      Info telefon: 01/5581-720, web stranica: www.rmod.hr
       
      Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.
      Gradiščanska ulica 26, 10000 Zagreb
      Info telefon: 01/2231-430, web stranica: www.hrmod.hr

      3. Za sada niti jedno društvo za životno osiguranje ne isplaćuje mirovine iz III. stupa, iako je zakonom dana mogućnost.
       
      Neovisno o tome kakvu mirovinu ugovorite, kod svake mirovine možete dodatno ugovoriti i jednokratno podizanje do maksimalno 30% ukupnih sredstava na računu u trenutku isplate. 
       
      Više o isplati mirovine možete pročitati - https://www.rmf.hr/isplata-mirovine-iz-dobrovoljnih-mirovinskih-fondova/375

  • 31. Koji je najkraći period za isplatu?
    • Najkraći period isplate mirovine je pet godina kroz mjesečne/tromjesečne/polugodišnje/godišnje isplate. 

  • 32. Postoji li mogućnost jednokratne isplate ukupnih sredstava iz III. stupa?
    • Moguće je jednokratno isplatiti maksimalno 30% sredstava na računu u trenutku isplate/ugovaranja mirovine.
       
      Članovi koji su započeli s članstvom prije 01.01.2019. godine, mogu zatražiti jednokratnu isplatu ukupnih sredstava ukoliko imaju manje od 1.327,23 eura na računu.

  • 33. Mogu li podići sredstva prije navršene 50/55 godine života?
    • Sredstva nije moguće podizati prije navršene 50 godine života za članove koji su s članstvom započeli prije 01.01.2019. godine, odnosno prije navršenih 55 godina života za članove koji su prvu uplatu u III. stup izvršili nakon 31.12.2018. godine.

      Zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije navršenih 50 odnosno 55 godina života te će se ostvarivanje prava na mirovinu osigurati na dan u koji član navršava 50 odnosno 55 godina života.

  • 34. Mogu li podići dio sredstava i nastaviti sa štednjom?
    • Nije moguće djelomično podizati sredstva. Ako se odlučite na isplatu, a želite i dalje štedjeti, morate ugovoriti novu štednju.

  • 35. Što moram učiniti ako želim isplatu mirovine iz III. stupa?
    • Najranije mjesec dana prije navršenih propisanih godina života za isplatu sredstava (50 ili 55 godina, ovisno o tome otkada ste član – vidi odgovor na pitanje br. 29.), možete podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu, za koji se možete obratiti Društvu:
      - pozivom na besplatni broj 0800 0900, 
      - na mail adresu mojamirovina@rmf.hr, 
      - poštom ili osobno na adresu Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., Petrinjska 59, 10000 Zagreb

      Za dobivanje osnovnih informacija možete se obratiti:

      - u bilo koju poslovnicu Raiffeisen banke - https://www.rba.hr/lokacije-poslovnice-bankomati

      - u neki od prodajnih ureda Raiffeisen mirovinskog društva:
      Zagreb, Petrinjska 59, tel. 01 6003 818, radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 8.30 do 16.30 sati
      Rijeka, Ante Starčevića 5, tel. 051 322 506, radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 8 do 16 sati, četvrtak od 8 do 18 sati, subota od 8 do 13 sati
      Split. Ruđera Boškovića 13, Kaleta 2, mob. 098 1325 677 / 091 7326 940, radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 16.30 sati, utorak i četvrtak od 14 do 19 sati
      Koprivnica, Trg mladosti 16a, tel. 048 550 201, radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 9 do 16 sati

       

  • HANFA i depozitar

  • 36. Koja je uloga Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA)?
    • Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadzorno je tijelo u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.

      HANFA provodi nadzor nad poslovanjem burza i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, povezanih zastupnika, središnjeg klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkog fonda i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i factoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.

      HANFA je osnovana 2005. godine spajanjem triju postojećih nadzornih institucija: Komisije za vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor društava za osiguranje.

      HANFA je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svojeg djelokruga i nadležnosti propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i drugim zakonima. Odgovorna je Hrvatskom saboru.

  • 37. Koja je uloga depozitara?
    • Depozitar je kreditna institucija kojoj je mirovinsko društvo na temelju zaključenog ugovora povjerilo imovinu mirovinskog fonda na pohranu i čuvanje na posebnom računu. Depozitar može biti kreditna institucija koja ima odobrenje nadležnog tijela za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun mirovinskog društva.

      Depozitar mora biti spreman i sposoban ispuniti sve organizacijske zahtjeve i uvjete, potrebne za ispunjenje dužnosti depozitara prema odredbama zakona koji uređuju poslovanje mirovinskog društva. 

      Pri obavljanju poslova depozitara za više mirovinskih fondova, imovina, djelatnost i evidencije svakoga mirovinskog društva moraju biti potpuno odvojeni – kako međusobno, tako i od samoga depozitara. Depozitar mora djelovati isključivo u interesu članova mirovinskih fondova za koje obavlja poslove depozitara, a podatke koji su mu učinjeni dostupnima dužan je čuvati kao poslovnu tajnu.

  • 38. Koja kreditna institucija ima ulogu depozitara Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova?
    • Depozitna banka Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova je Raiffeisenbank Austria d.d.