Financijska pismenost

Među svim projektima izdvajamo najznačajnije

  • Raiffeisen Future Boost_2020
    • Raiffeisen Future Boost_2020 projekt Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. u suradnji s Večernjim listom d.d. koji smo započeli u 2019. godini, sastojao se od  predavanja o financijskoj pismenosti na četiri fakulteta u tri različita hrvatska grada.
       
      Uslijed okolnosti izazvanih sprečavanjem širenja virusa COVID-19 projektu Raiffeisen Future Boost smo izmijenili koncept i pretvorili u emisije o financijskoj pismenosti koje vodi popularni voditelj i stand up komičar Ivan Šarić koji će pokušati svojim gledateljima približiti pojmove iz svijeta financija i ekonomije koje se tiču svih nas.
      Naime, u seriji intervjua u kojima je ugostio osobe iz svijeta financija, možete ćete saznati odgovore na sva „financijska“ pitanja koja su vas cijelo vrijeme mučila, ali se niste imali s kime posavjetovati.


      1. epizoda
      U prvoj epizodi imali smo priliku čuti više o nužnoj financijskoj pismenosti od prvog čovjeka financija u Republici Hrvatskoj, potpredsjednika Vlade i ministra financija, dr. sc. Zdravka Marića. Ministar Marić pridružio se Ivanu putem Zoom aplikacije i otkrio kako se osjeća kada barata milijardama kuna i eura, kako izgleda kupovina državne obveznice ali i naglasio važnost funkcioniranja cijelog sustava kako bi država normalno funkcionirala u izvanrednim okolnostima poput ove.
      Zašto je bitna financijska pismenost?
      Ministar Marić je još jednom naglasio važnost financijskog obrazovanja za sve dobne skupine, te objasnio kako funkcionira mirovinski sustav i koja je uloga svih nas u cijelom procesu. 
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-ide-dalje-ivan-saric-u-prvoj-emisiji-ugoscuje-ministra-marica-1402559 


      2. epizoda
      Raiffeisen Future Boost - Ivan Šarić ugostio je guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. 

      Ivan Šarić i guverner Vujčić pokušali su gledateljima približiti ulogu HNB-a i pojmove vezane uz financijsku pismenost, ali i potaknuti na razmišljanje o budućim ulaganjima i mirovini.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-nakon-ministra-marica-sljedeci-gost-ivana-sarica-je-guverner-hnb-a-boris-vujcic-1404412


      3. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan Šarić ugostio je još jednog poznatog hrvatskog ekonomistu koji je gledateljima pokušao približiti dužnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu HANFA), objasniti pojmove vezane uz financije i mirovine, te pomoći da razmisle o svojoj financijskoj budućnosti.

      Dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, objasnio je kako izgleda dužnost predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e te koje su nadležnosti HANFA-e ,od širokog spektra financijskih nebankarskih usluga, regulacije i nadzora tržišta kapitala, preko osiguranja do investicijskih i mirovinskih fondova.

      Žigman je naglasio da HANFA ima ovlasti reguliranja financijskog tržišta i propisivanja pravila, slično kao što policajac regulira sigurnost prometa, HANFA je tu da regulira sigurnost financijskih usluga u Republici Hrvatskoj.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-trecoj-epizodi-gostuje-predsjednik-upravnog-vijeca-hanfe-ante-zigman-1405980


      4. epizoda
      Nakon 3 poznata ekonomista, u četvrtoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan Šarić ovoga puta ugostio je malo drugačijeg gosta, poznatog informatičkog stručnjaka Marka Rakara.

      Poslušajte što ovaj svestrani intelektualac misli o ekonomskim temama i pogledajte četvrtu emisiju Raiffeisen Future Boost.

      Na pitanje zašto ekonomija ne može nastaviti gdje je stala prije pandemije koronavirusa rekao je: "Ekonomija je beskrajno složeni mehanizam i mi očekujemo da ti mehanizmi cijelo vrijeme funkcioniraju - da robe budu isporučene, da se usluge izvršavaju na vrijeme na mjestima na koje moraju biti izvršene. Odjedanput je ekonomija, doslovce cijela svjetska ekonomija je dignula ručnu kočnicu. Svi smo stali i gledali što se događa. Sada kada ulazimo u zonu restartanja ekonomije, sve te tokove moramo ponovno pokrenuti u ispravnom redoslijedu", zaključio je Marko Rakar.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-marko-rakar-dolazi-u-goste-ivanu-saricu-1409477​


      5. epizoda

      Serijal Raiffeisen Future Boost na Večernjem TV-u ugostio je još jednog poznatog domaćeg ekonomista. Ovaj put voditelj Ivan Šarić razgovarao je sa Zdenkom Adrovićem, direktorom Hrvatske udruge banaka, koji je objasnio ulogu HUB-a u Hrvatskoj i općenito govorio o specifičnostima vezanim uz financije i mirovine.

      Gospodin Adrović odmah na početku objasnio je da je HUB osnovan po uzoru na strane institucije te u načelu skrbi o bankama, promovira njihovu djelatnost, štiti ih i obavještava javnost o svemu što se događa u bankarskom sektoru. S obzirom na to da je riječ o vrlo bitnom sektoru i za građanstvo i za državu, na HUB-u leži velika odgovornost kojom štiti ugled bankarske struke. Dodao je i da udruga danas broji 18 članova, isključivo su to banke, te da se vidi trend smanjivanja broja banaka u Hrvatskoj, kao i u svijetu.

      Na pitanje, koji oblik štednje odabrati: životno osiguranje, oročenu štednju ili treći mirovinski stup? Kao i većina prethodnih gostiju, Adrović je rekao da to ponajprije ovisi od osobe do osobe. Mlade osobe, koje do svoje mirovine moraju raditi još 40-ak godina, proći će sigurno nekoliko ciklusa kriza, poslovnih uzleta i gospodarskih prilika, mogu biti sklonije investicijama te za njih ne bi preporučio oročavanje. Oročavanje je sigurnije za starije osobe koje štede za određenu priliku i žele što više zaštititi svoju glavnicu. Stoga mladi ljudi mogu birati cijeli niz ulaganja u fondove i dionice, uz pametnu disperziju sredstava. Adrović je istaknuo da je treći, dobrovoljni, mirovinski stup jedno je od tih ulaganja koje je pogodno i za mlađe i za one u tridesetim godinama.
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku:

      https://www.vecernji.hr/vijesti/raiffeisen-future-boost-u-petoj-epizodi-gostuje-direktor-hrvatske-udruge-banaka-zdenko-adrovic-1411175

      6. epizoda

      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan Šarić ugostio je poznatog ekonomskog analitičara Velimira Šonju koji je podijelio svoja razmišljanja o štednji i mirovinama, te pomogao gledateljima da lakše donesu odluku o njihovoj financijskoj budućnosti.

      Odmah na početku razgovora dotakli su se pitanja korona krize i opreza prilikom potrošnje koji je zavladao među svima. Velimir Šonje objasnio je da je to prirodna reakcija, ljudi su „podigli ručnu kočnicu“ za velike investicije, a u krajnjoj liniji i da je racionalno pripaziti na osobnu potrošnju u vremenima krize.
      Velimir Šonje naveo je da svaka generacija doživljava svoju krizu, i to ne samo jednu već više njih. Krize su normalni ciklus u životu i baš zbog toga treba štedjeti u životu, pogotovo za mirovinu. Većini mladih ljudi je mirovina neka daleka stvar koja će nastupiti tek za 40 godina, ali poanta je da se za tu mirovinu treba početi štedjeti već sada, jer ni najbogatije države ne mogu osigurati svojim građanima izdašne mirovine. Štednja je također dobra i zbog ciklusa kriza koje će nam se dogoditi, kako bi imali normalnu zalihu sredstava za investicije.

      Zato je financijsko osvještavanje bitno, kako bi naučili štedjeti, i svaki mjesec odvajali za neku potrebu. Disciplina kontinuirane štednje, koju može odvojiti svaki građanin, osigurat će mirnije sutra.
      Kao i prethodnici, Šonje je preporučio da je najbolje vrijeme za početi štedjeti za mirovinu – uvijek! Čim ostvarimo prvi dohodak, trebali bi razmišljati i o mirovini, a ne zamarati se da li su neki postoci na prinose par posto gore ili dolje, jer na dugi rok od 20-30 godina, koliko mi štedimo za mirovinu, bit će još puno takvih oscilacija.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-novoj-epizodi-gostuje-poznati-ekonomski-analiticar-velimir-sonje-1412752


      7. epizoda

      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan ŠarićI ovog puta je ugostio mladog stručnjaka i poznatog ekonomistu Vuka Vukovića.

      Kao što je i Ivan Šarić primijetio, njegov gost već je sada ostvario je impresivnu karijeru. Znanstvenik i vrlo uspješan biznismen, Vuk Vuković rođen je 1988. godine u Zagrebu, a doktorirao je na sveučilištu Oxford. Taj je mladi Zagrepčanin direktor i suosnivač kompanije Oraclum Intelligence Systems sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sa svojim partnerima razvio je novi način prediktivnog anketiranja koji koristi društvene mreže te machine learning za predviđanje društvenih pojava kao što su ishodi izbora. Kao najveći uspjeh Oracluma ističe točnu predikciju pobjede predsjednika Donalda Trumpa na američkim izborima kao i referendumske odluke o Brexitu, događajima koji su snažno utjecali na društvenu i političku kartu svijeta.

      U emisiji možete saznati što Vuković misli o oporavku burzi, što će se dogoditi s našim ljudima u inozemstvu zbog ekonomskog šoka i kada je najbolje početi razmišljati o mirovini i štednji kroz 3. mirovinski stup.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:

      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-novoj-epizodi-gostuje-ugledni-ekonomist-i-profesor-vuk-vukovic-1415449​


      8. epizoda

      Nakon ministra Zdravka Marića, koji je gostovao u prvoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernjem TV-u, u goste je došao još jedan ministar. U posljednjoj epizodi prije ljetne stanke Ivan Šarić, putem mrežne aplikacije Zoom, razgovarao je s ministrom Josipom Aladrovićem.

      Ministar Aladrović objasnio je kako se Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ponajprije brine o zaposlenima i nezaposlenima te o mirovinskom sustavu, što uključuje brigu o visini mirovina, načinu isplate i održivosti cijelog sustava. 

      Posebno je istaknuo da je mirovinski sustav dugoročan te ga je najbolje što prije razumjeti.  Smatra kako na povećanju financijske pismenosti svi moraju raditi, uključujući banke i osiguravateljsku industriju. 

      Ministar je govorio i o projektu „Moja mirovina“, projektu REGOS-a, jedne od institucija unutar njegova ministarstva. Projekt je pokrenut zbog diferenciranosti hrvatskog mirovinskog sustava koji je mješovit s tri stupa.  „Nedostaju nam jedinstvena mjesta gdje možemo dobiti informacije prvom, drugom i trećem stupu, o našim ulaganjima i potencijalima naših ulaganja“, tvrdi i dodaje: „Smisao je da pod okriljem Regosa otvorimo četiri mirovinska informativna centra u najvećim hrvatskim gradovima“. Također, napravit će se i online platforma na kojoj će se moći doznati što bi neka uplata značila za našu budućnost i mirovinu.  


      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-jos-jedan-ministar-u-vrucem-stolcu-nasuprot-ivana-sarica-u-goste-dolazi-josip-aladrovic-1415953 - www.vecernji.hr
       

  • COVID_19 i financijska tržišta
  • Raiffeisen Future Boost_2019
    • Raiffeisen Future Boost - projekt Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. (dalje u tekstu Društvo) u suradnji s Večernjim listom d.d. koji se sastoji od  predavanja o financijskoj pismenosti na četiri fakulteta u tri različita hrvatska grada.

      Nakon Fakulteta Elektrotehnike i Računarstva u Zagrebu, Agrobiotehnološkog fakulteta u Osijeku i Ekonomskog fakulteta u Splitu, čast da održi posljednje u nizu RaiffeisenFutureBoost predavanja o financijskoj pismenosti pripala je Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Pa su tako i studenti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu imali priliku, uz popularne predavače, stand-up komičara Ivana Šarića, popularnog lovca iz Potjere Deana Kotigu i financijskog analitičara Željka Karduma, saznati zašto bi već danas trebali razmišljati o  dalekim stvarima poput mirovine. 

      Financijska pismenost izrazito važna, stoga se ovim projektom Društvo obraća prvenstveno mlađim generacijama, studentima kako bi im na pitak način približili pojmove osobnih financija i kako s njima pametno raspolagati.

      Nakon završnog predavanja u sklopu projekta Raiffeisen Future Boost članica Uprave Društva gđa. Eva Horvat izjavila je: "Ispred nas se našao jedan vrlo izazovan i težak zadatak, a to je zainteresirati mlade ljude za temu štednje i brige o budućnosti, u konačnici i buduće mirovine. Na samu najavu ovakve teme većina mladih okreće glavu i ne pokazuje gotovo nikakav interes. Budućnost im se čini jako daleka, apstraktna i ne razmišljaju na način da se o njoj treba na neki način pobrinuti. Smatrajući da je izuzetno važno informaciju koju želimo poslati prilagoditi publici za koju želimo da ju čuje, odlučili smo pokrenuti ovaj projekt u suradnji s Večernjim listom, i nespojivo učiniti savršenim spojem. A to su i učinili i naši promotori, Ivan Šarić, Dean Kotiga i Željko Kardum. Uspjeli su učiniti ovu temu zanimljivom i privlačnom mladim osobama. studentima. Svi studenti koji su se odazvali na naša predavanja, ušli su puni nedoumice i pitanja o čemu se točno radi, a nakon predavanja izašli s osmjehom jer su puno naučili a uz to se i dobro zabavili. Sjajno je čuti smjeh u predavaonici jer Ivan Šarić opisuje izgled Otta von Bismarcka, oca modela mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, ili kada opisuju loše financijske odluke koristeći se vlastitim primjerima, a onda i smijeh na vlastiti račun kako su razmišljali kada su i sami bili studenti. Sve to i puno više moglo se čuti na našim predavanjima. Bila sam gotovo na svima, i uvijek sam se dobro zabavila. Već sada razmišljamo o nastavku projekta i u sljedećoj godini."


      Kako je bilo na četvrtom predavanju u sklopu Raiffeisen Future Boosta 26. studenog 2019. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu možete vidjeti na  linku u nastavku:

      https://www.vecernji.hr/biznis/zavrsno-raiffeisenfutureboost-predavanje-o-financijskoj-pismenosti-jos-jednom-pokazalo-da-mladi-zele-znati-vise-o-investiranju-u-buducnost-1362574

       

       

  • Budućnost kakvu sanjaju milenijalci?!
    • Milenijalci su generacija koja bira iskustvo i doživljaj ispred materijalnog, bingaju i putuju, a slabo razmišljaju o ulaganjima i štednji. No, upravo ta iskustva, vrijedna i nezaboravna, nekoliko milenijalaca je podijelilo s nam, a kako oni razmišljaju i što bi htjeti doživjeti i u kasnijoj dobi svog života možete vidjeti na linku u nastavku:
      https://native.jutarnji.hr/buducnost-kakvu-sanjamo/

  • Mala akademija financija
    • Sa svrhom osnaživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj,  Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. (RMF) kao član  Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društva (UMFO) sudjelovalo je u edukativnom projektu pod nazivom „Mala akademija financija“.
       
      „Mala akademija financija“, koja je za cilj imala potaknuti djecu na štednju za budućnost i mirovinu, ali i naučiti ih kako odgovorno raspolagati svojim novcem, pokrenuta je u listopadu 2018. godine. Cijeli je projekt bio podijeljen na tri natječajna dijela, a ulaznicu za završnicu projekta, u dvije kategorije, izborilo je 10 petih i šestih razreda te 10 sedmih i osmih razreda.
       
      Činjenica da su učenici, sudjelujući na projektu kojeg je inicirao UMFO, a čiji je glavni cilj bila promocija financijske pismenosti, uz stečeno znanje o financijama, otkrili i važnost timskog rada, zaokružila je, i više nego uspješan devetomjesečni projekt kojeg su podržali i Ministarstvo obrazovanja te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
       
      Ispred UMFO-a, vrlo važu ulogu u projektu imala je Eva Horvat, članica Uprave RMF-a, koja je kao član žirija sudjelovala u odabiru škola, odnosno, timova koji su se plasirali u završno natjecanje, a naravno i samih pobjednika u obje kategorije.
       
      Na završnoj svečanosti, Eva Horvat je istaknula sljedeće: „Svrha projekta je isticanje važnosti štednje za budućnost i mirovinu među djecom osnovnoškolske dobi. Financijska pismenost, odgovorno raspolaganje, danas džeparcem, a sutra kućnim budžetom, najviše od svega važnost štednje za budućnost, pojmovi su i vještine kojima smo upoznavali djecu tijekom projekta. Pristigli završni radovi pokazatelj su nam da su djeca te dobi itekako sposobni usvojiti navedena znanja a što je još važnije, primijeniti u svakodnevnom životu“, zaključila je Horvat.
       
      Nešto više od 400 učenika iz 20 osnovnih škola iz 18 hrvatskih gradova okupilo se u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na završnici velikog projekta – Male akademije financija, očekujući veliko finale, odnosno proglašenje najboljih.
       
      Najbolji u prvoj kategoriji (peti i šest razredi) jesu učenici iz Osnovne škole Budrovci, a pobjedu u drugoj kategoriji, onoj koja se odnosila na sedme i osme razrede, odnijeli su učenici Osnovne škole Blaža Tadijanovića iz Podcrkavlja pokraj Slavonskog broda.
       
      Oni su svojim radovima, prvi videom, a drugi stripom, ispisanim bećarcem i proširenom edukacijom o financijskoj pismenosti, osvojili žiri i u tijesnoj borbi s bodovima, kojima se procjenjivala tema, kreativnost i sadržaj, osvojili glavne nagrade – 15.000 kuna za svoju školu, i tablete za sve učenike koji su sudjelovali u projektu. Budrovčani, koji su sebe nazvali tim “Bud junior” su, štoviše, osmeročlani žiri, koji je pobjednike birao, oduševili zanimljivim video uratkom u kojem su objasnili kako je najbolje štedjeti i koja je razlika između prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa. Tužna je šutnja zavladala među okupljenima kad su na velikom ekranu prikazani životi umirovljenika u Slavoniji, kao i kako bi mirovinski sustav izgledao kada bi se masovno iseljavanje iz Hrvatske nastavilo. Teglica koja je u video predstavljala prvi mirovinski stup, u kadru je naime postala potpuno prazna. Htjeli smo pokazati kako su mirovine male i kako im je život težak. Također smo primijetili da malo tko zna, čak i među odraslima, kako izgleda mirovinski sustav i zašto je dobro ulagati u dobrovoljni mirovinski fond, odnosno treći stup.