Financijska pismenost

Među svim projektima izdvajamo najznačajnije

  • Raiffeisen Future Boost 2022: Inovativne priče
    • 1. epizoda
      U prvoj epizodi nove sezone Raiffeisen Future Boosta: Inovativne priče voditelj Ivan Šarić ugostio je Srećka Srdjaka, doktora dentalne medicine, ravnatelja i suosnivača stomatološke poliklinike Arena.

      Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. u suradnji s Večernjim listom započelo je novu sezonu Raiffeisen Future Boosta: Inovativne priče. Cilj nove sezone najzabavnijeg financijskog serijala i dalje je financijski educirati gledatelje kroz zabavnu notu u duhu voditelja Ivana Šarića. U prvoj epizodi doktor dentalne medicine, ravnatelj i suosnivač Srećko Srdjak otkriva kako je Stomatološka poliklinika Arena postala mjesto prepoznatljivosti, ali i kako su tu kvalitetu prepoznali ljudi iz cijelog svijeta koji svojim dolaskom potpomažu razviti novu granu u turizmu, dentalni turizam.

      Uspjeh Stomatološke poliklinike Arena pripisuje se pametnim odlukama. Naime, Srdjak je uspio od dva zaposlenika stvoriti respektabilnu kliniku koja u jednoj zgradi obavlja sve, pa i najteže dentalne zahvate, a razlog tomu je i private equity sustav investiranja koji je doveo polikliniku do okrupnjivanja u ADG grupaciju. Stomatološka poliklinika Arena dio je Adria Dental grupe koja je nastala tako što su fondovi koji upravljaju investicijskim kapitalom prepoznali Hrvatsku kao plodno tlo za investiranje i stvaranje najnovije dentalne usluge, odnosno u ovom slučaju moderne poliklinike.

      Nova sezona, osim izlaska iz studija Večernjeg lista i novog vizualnog identiteta, razlikuje se i po novom izazovu Zdjeli inovacija u kojemu i gost i Šarić asocijacijama pogađaju o kojem se financijskom pojmu radi. Tijesno natjecanje između Srdjaka i Šarića donijelo je u novoj epizodi puno zabave i smijeha.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/stize-nova-sezona-najzabavnijeg-financijskog-serijala-raiffeisen-future-boost-inovativne-price-nadahnjuju-poticu-na-promjene-i-educiraju-1578772

      2. epizoda
      U drugoj epizodi najzabavnijeg financijskog serijala Raiffeisen Future Boost: Inovativne priče Ivan Šarić ugostio je Slavena Kordića, izvršnog partnera društva Invera Equity Partners (IEP). Kako je objasnio Kordić, riječ je o društvu za upravljanje private equity fondovima osnovanom 2020. godine koje upravlja fondom od 60 milijuna eura. Preciznije, Invera Equity Partners je društvo koje investira u malo i srednje poduzetništvo, primarno na teritoriju Slovenije i Hrvatske, a sekundarno na tržištima u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Njihova prva investicija bio je zagrebački Muzej iluzija.

      Odabir upravo tog popularnog muzeja za prvu investiciju IEP-a rezultat je dubinske analize koja je pokazala kako je Muzej iluzija globalno konkurentan hrvatski proizvod. Naime, kako je pojasnio Slaven Kordić, bitno je prepoznati trendove na tržištu i vidjeti kako se neka industrija i njezini najveći dionici razvijaju. A da je društvo Invera Equity Partners u tome uspjelo jasno govori činjenica da je Muzej iluzija postao uspješna globalna franšiza koja se nastavlja širiti.

      Muzeja iluzija trenutno postoji u 36 svjetskih metropola na čak četiri kontinenta, a Kuala Lumpur, Šangaj, Chicago i New York samo su neke od atraktivnih lokacija čiji stanovnici i posjetitelji mogu uživati u obrazovno-zabavnom konceptu koji ovaj muzej pruža. No, IEP je ostvario „tek“ 36 posto svog plana, odnosno otvorio je 36 od ukupno 100 muzeja diljem svijeta, koliko je društvu cilj u idućih pet godina. 

      Invera Equity Partners kao tvrtka brzo raste, a planira zaposliti i ključni kadar koji bi vodio Muzej iluzija i iznijeti ga na novu razinu. Društvo trenutno ima 21 zaposlenika, a do kraja godine ta će brojka narasti do 30. Ono što Slaven Kordić naglašava jest da IEP neće nastaviti širiti tvrtku samo u kontekstu franšize nego će također pivotirati poslovni model te krenuti otvarati i voditi vlastite muzeje, a svaki novi muzej imat će 15 zaposlenih.

      Nakon razgovora o ovom poslovnom pothvatu uslijedio je izazov Zdjela inovacija koji je začinio još jednu epizodu Raiffeisen Future Boost: Inovativne priče dozom smijeha i zabave. Šarić i Kordić okušali su se u tijesnoj bitki znanja u financijskim pojmovima, a pobjedu je odnio samo jedan od njih.

      Tko je pobijedio u Zdjeli inovacija i što je sve Slaven Kordić ispričao voditelju Ivanu Šariću možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/u-planu-je-100-muzeja-iluzija-pogledajte-novu-epizodu-najzabavnijeg-financijskog-serijala-1583595

      3. epizoda
      U trećoj epizodi Raiffesein Future Boosta: Inovativne priče Ivan Šarić, voditelj najzabavnijeg financijskog serijala, ugostio je mladu poduzetnicu i pripadnicu generacije Z Maju Krištafor. Naime, iako ima samo 25 godina, digitalna strateginja Maja Krištafor već ima vlastitu tvrtku koja je stara svega 7 mjeseci te uspješno posluje, a pri svom se poslovanju Krištafor fokusira upravo na svoje vršnjake, tzv. Gen-zere.

      Riječ je o generaciji rođenoj između 1996. godine i 2010. godine, a tim mladim ljudima koji su nedavno došli na tržište rada pridodaju se razni opisi kako bi ih se razlikovalo od prijašnjih generacija. Generacija je to koja je izuzetno aktivna i stalo joj je do socijalnih, tj. društvenih promjena, koja je digitalna i konstantno surfa i stvara digitalni sadržaj. Usto, ona i drukčije razmišlja o financijama, štednji i svojoj karijeri – ulaže u NFT, kriptovalute, dionice i mirovinske fondove, odnosno, kako je pojasnila Krištafor, pripadnici te generacije generiraju prihod i bave se stvarima koje vole te stvaraju temelje za budućnost.

      A budući da je riječ o generaciji veoma drukčijoj od onih prijašnjih i da starije generacije imaju problema s prepoznavanjem potreba Gen-zera, Maja Krištafor uvidjela je prostor na tržištu za otvaranjem tvrtke koja će biti spona između svoje i ranijih generacija. Kompanija Projekt čija je Krištafor vlasnica fokusira se na employer branding te pronalazi načine kako da se poslodavci prilagode novim radnicima, odnosno onima koji su tek stigli i stižu na tržište rada. 

      Employer branding je strategija koje se implementira u tvrtke kako bi zaposlenici bili zadovoljniji i motiviraniji raditi u tvrtki. Pripadnici Generacije Z, naime, žele raditi u okolini koja je inspirirajuća i motivirajuća i sebe stavljaju na prvo mjesto. Oni biraju svog poslodavca, a ne obrnuto, pojasnila je mlada poduzetnica. Stoga Krištafor kreira narativ i prilazi tvrtkama u potrazi za rješenjima i koje žele stvoriti radno okruženje u kojima će njihovi zaposlenici biti zadovoljni.

      Iza razgovora uslijedio je već poznati izazov Zdjela inovacija koji je začinio još jednu epizodu s dozom smijeha i zabave. Ivan Šarić i Maja Krištafor okušali su se u tijesnoj bitki znanja u financijskim pojmovima, a tko je pobijedio može se saznati u novoj epizodi Inovativnih priča poznatog financijskog serijala koji možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/totalno-drukciji-od-drugih-koliko-je-generacija-z-drukcija-od-prethodnih-saznajemo-u-novoj-epizodi-najzabavnijega-financijskog-serijala-1589030

      4. epizoda
      U četvrtoj epizodi ovosezonskog Raiffeisen Future Boosta: inovativne priče Ivan Šarić ugostio je Tina Prosenika, osnivača i direktora Grunteka, prvog hrvatskog virtualnog vrta. Preciznije, taj „vrt budućnosti“ koji se prostire na 22 hektara zemljišta građanima omogućuje da svatko od njih ima vlastiti vrt bez obzira gdje živi, a uz to niti jednu namirnicu ne mora saditi sam – sve što je potrebno jest kliknuti mišem i namirnice dolaze na vrata. Takvu ideju, naravno, nije dobio samo Prosenik. Mnogo njegovih sugovornika razmišljalo je o tome, no samo je on tu ideju i realizirao. Put od ideje do realizacije Grunteka, kako je ispričao njegov osnivač, potkovan je brojnim financijskim odlukama, a s obzirom na to da je riječ o mladoj tvrtki, mnoge odluke tek trebaju biti donesene.

      Tino Prosenik zaključio je slično kao i mnogi drugi uspješni poduzetnici - imati ideju jako je romantično i to je najugodniji dio osnivanja startupa, ali kod provođenja svega u realnost počinje ozbiljan posao, počinju komplicirane tablice i tu se tvrtke i pojedinci dijele na one koji pričaju "je li nam to trebalo" ili na one o kojima drugi pričaju kao o uspješnim pričama. Za realizaciju projekta, kaže, treba novac. On ga je imao iz prethodne tvrtke iz koje je prodao udjele. Od toga je financirao startup, a pomogao mu je i tzv. bullet loan - kredit kojeg je dužnik dužan vratiti unutar 365 dana u potpunosti. Tako je nastala baza za početak tvrtke, a u njenoj izgradnji svakako mu je pomoglo financijsko znanje iako, kako kaže, nema nikakvu financijsku pozadinu u smislu edukacije. Od te baze prošle su gotovo dvije godine, a danas mu je jedan od investitora i Mate Rimac. Do te su investicije Prosenika dovela njegova upornost i domišljatost. Naime, kako je ispričao Šariću, osnivač Grunteka Rimca je hvatao putem LinkedIna te je poznatog hrvatskog inovatora i poduzetnika Gruntek oduševio i odlučio je postati jednim od dva investitora s kapitalom.

      Pri izgradnji Grunteka Prosenik i njegov tim držali su se inch wide, mile deep principa, tj. duboke strategije usmjerene na pronalaženje niše, tog jednog fokusnog područja koje će dati najbolje rezultate i za osnivače i za poslovanje startupa općenito.
      - Kupnja organskog i zdravog povrća svima se nameće kao potreba, no u praksi rijetko tko želi izdvajati svoje vrijeme za takvu nabavku. Da bi nabavio povrće, moraš se dignuti sa stolca, otići u trgovinu i još platiti skuplje za organsko povrće. Logično je da će se kupcu u tom trenutku nametnuti pitanje „zašto bih?“. Tu uskače Gruntek. Napravili smo platformu preko koje kupac može na jedan klik za manje novaca dobiti istu stvar – objasnio je cijeli koncept Prosenik te dodao da je online kupovina znatno lakša. Prema njegovom iskustvu, kupci su spremni izdvojiti čak i nešto više novaca kako bi došli do pravog, svježeg, organskog povrća.

      O štednji, priznaje, u dvadesetim godinama nije razmišljao, no rastom razuman čovjek mora o tome razmišljati. Iako sada sve što uspije zaraditi ulaže u Gruntek, tvrdi da će se to itekako promijeniti jer suštednja i financijska pozadina iznimno važne, pogotovo za osobe u poduzetničkim vodama. No to ne znači da ne ulaže i ne misli o svojoj budućnosti. Diverzifikacija ulaganja i rizika, nešto što smo čuli u gotovo svakoj emisiji do sada, i ovaj put je ponovljena. Sigurna ulaganja u kombinaciji s vlastitim poduzećem i ulaganjem u treći stup postala su mantra većine uspješnih poduzetnika, pa tako i ekipe iz Grunteka.

      Cijeli razgovor odvio se upravo na Grunteku, gdje su Ivan Šarić i Tino Prosenik okruženi pčelama, povrćem, voćem, traktorima i zelenilom na zabavan način obnovili svoje financijsko znanje i naoštrili financijsku pismenost. Za kraj epizode Šarić i Prosenik iskušali su svoje znanje o financijskoj pismenosti u izazovu Zdjela inovacija. Tko je bio bolji, a i što je sve ispričao Tino Prosenik o svom poduzetničkom putu možete vidjeti u emisiji na sljedećoj poveznici: https://www.vecernji.hr/biznis/kako-do-vlastitog-vrta-i-ekoloski-uzgojenog-voca-i-povrca-u-nekoliko-koraka-doznajte-u-novoj-epizodi-najzabavnijega-financijskog-serijala-1617683 

      5. epizoda
      U novoj epizodi Raiffeisen Future Boosta: Inovativne priče Ivan Šarić ugostio je marketinškog stručnjaka, sudskog vještaka, voditelja katedre, voditelja agencije i čovjeka s još puno funkcija i titula Marija Fraculja. Mario Fraculj vrstan je marketinški stručnjak i dokazani profesionalac s bogatim menadžerskim i međusektorskim iskustvom u B2C i B2B segmentu. 

      Mario Fraculj je završio diplomski i magistarski studij iz organizacije i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i trenutačno je doktorand na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Autor je niza stručnih i znanstvenih članaka te publikacije „Upravljanje intelektualnim vlasništvom u oglašavanju“, a Trgovački sud u Zagrebu imenovao ga je stalnim sudskim vještakom za marketing, tržišno komuniciranje i oglašavanje. U dosadašnjoj poslovnoj karijeri obnašao je više rukovodećih funkcija, između ostalih i direktora marketinga prehrambene industrije Kraš te predsjednika uprave marketinške agencije McCann Zagreb. Osim toga, odigrao je važnu ulogu u dovođenju natjecanja i prestižnih marketinških nagrada Effie u Hrvatsku kao prvi predsjednik žirija, moderator i član organizacijskog odbora. Aktivan je u Hrvatskoj udruzi društava za tržišno komuniciranje (HURA) u kojoj je tijekom četiri godine bio angažiran kao član uprave i predsjednik Odbora za regulaciju i samoregulaciju. Usto, pod njegovim je vodstvom McCann Zagreb proglašen najučinkovitijom marketinškom agencijom u Hrvatskoj i regiji prema Effie indeksu učinkovitosti.

      Fraculj je trenutno voditelj katedre za ekonomiju i predavač na Visokom učilištu Algebra te direktor agencije Digital Talents u kojoj vrhunske studente spaja s tvrtkama iz svih sektora. Preciznije, riječ je o agenciji koja je osnovana u sklopu Algebre, a u kojoj je Fraculj direktor projekta. Kako je objasnio u novoj epizodi Raiffeisen Future Boosta, nakon Kraša i McCanna je htio ostati u kontaktu s praksom, a Digital Talents zapravo j inovativna platforma i hibridna digitalna agencija koja povezuje studente digitalnog marketinga s malim poduzetnicima, za koje će neki od najboljih studenata završnih godina pod vodstvom iskusnih mentora, profesora i marketinških stručnjaka iz Algebre i agencije Drap raditi na realnim projektima. Studenti angažirani u projektu Digital Talents oblikuju tvrtkama sve dimenzije digitalne prisutnosti te im omogućuju da lakše i efikasnije ostvare svoje poslovne ciljeve. O uspješnosti te edukativne marketinške agencije govori činjenica da i dalje surađuju s prvim klijentom s kojim su započeli suradnju 2018. godine, odnosno odmah po osnivanju agencije. 

      No, da bi stigao do dovoljno znanja da vodi ovaj inovativan projekt Mario Fraculj na svojem je poslovnom putu prošao sve stanice - od one pripravničke do titule predsjednika uprave. Kako je ispričao Ivanu Šariću, sve je počelo s Krašem, gdje se skoro nije pojavio na testiranju i razgovoru za posao jer je u to vrijeme radio neki honorarni posao. Tamo je već prvi tjedan završio za proizvodnoj traci na pakiranju popularnog Kikija, a sve da bi u prvih godina dana upoznao sve procese tako velike kompanije. Iako je mislio da će u Krašu dočekati mirovinu, pojavila se prilika da vodi veliku marketinšku agenciju kojoj nije mogao odoljeti i tako se našao u McCannu. Uz to, dodatni izazov bio je raditi na komunikacijskim projektima za tvrtke iz različitih industrija, od prehrambene industrije do telekomunikacija i turizma.

      Usto, na njegovom mu je poslovnom putu svakako pomogla i financijska pismenost. Kako je naglasio, s pozadinom ekonomskog obrazovanja uvijek je bio sklon štednji te je još kao srednjoškolac i student radio manje poslove te usvojio naviku odricanja. Kao srednjoškolac štedio je za gitaru i pojačalo, a danas su to polica životnog osiguranja, dionice, investicijski fondovi i treći mirovinski stup. Smatra da je dobrovoljna mirovinska štednja dobra i za poslodavce jer, osim što je porezni odbitak, isto tako predstavlja i dobru stvar za radnike. 

      Emisiju Raiffeisen Future Boosta Mario i Ivan završili su kao i svaku u ovoj sezoni - Zdjelom inovacije, a premoćnu pobjedu od čak 6:2 odnio je marketinški stručnjak, a cijelu epizodu pogledajte na sljedećoj poveznici: https://www.vecernji.hr/biznis/od-krasa-do-algebre-mario-fraculj-u-novoj-epizodi-raiffeisen-future-boosta-1627108
       

  • Mirovina za 21. stoljeće
  • Raiffeisen Future Boost_2021
    • Raiffeisen Future Boost_2021 projekt Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. u suradnji s Večernjim listom d.d. koji smo započeli u 2019. godini, sastojao se od predavanja o financijskoj pismenosti na četiri fakulteta u tri različita hrvatska grada.
       
      Uslijed okolnosti izazvanih sprečavanjem širenja virusa COVID-19 projektu Raiffeisen Future Boost izmijenili smo koncept i predavanja pretvorili u emisije o financijskoj pismenosti koje vodi popularni voditelj i stand up komičar Ivan Šarić koji će pokušati svojim gledateljima približiti pojmove iz svijeta financija i ekonomije koje se tiču svih nas.
      Naime, u seriji intervjua pod nazivom Raiffeisen Future Boost_2020, ugostio je osobe iz svijeta financija, a u emisijama ste mogli saznati odgovore na sva „financijska“ pitanja koja su vas cijelo vrijeme mučila, ali se niste imali s kime posavjetovati.
      Raiffeisen Future Boost_2020 nagrađen je iznimnim priznanjem – nagradom Akademije Zagrebačke burze za doprinos edukaciji o tržištu kapitala.

      U novoj sezoni Raiffeisen Future Boost_2021 ugostit ćemo stručnjake iz raznih područja te saznati zanimljivosti iz njihovog djelokruga rada i ono najvažnije – koliko im je važna financijska pismenost i koliko su važne financijske odluke koje donose kroz život. 

      1. epizoda
      Proljetno izdanje ovogodišnjeg serijala Šarić je otvorio uz gostovanje Vedrana Pavleka, direktora hrvatskih alpskih skijaških reprezentacija i ski poola. Vedran Pavlek bivši je alpski skijaš s bogatim iskustvom na velikim natjecanjima. Na samom početku intervjua, Šarića je zanimalo kako se njegov gost snalazi u punom jeku skijaške sezone, na što je Vedran Pavlek zadovoljno odgovorio da se radi o onoj pozitivnoj gužvi koja treba vladati za vrijeme sezone te objasnio kako im je upravo tada najbolje jer rade i žive na adrenalinu.
      Šarića je također zanimalo razmišljaju li sportaši o svojim financijskim prilikama, štednji i mirovini, pri čemu je Pavlek naglasio kako je važno da skijaši, u najmanju ruku tijekom sezone od listopada pa do kraja ožujka, budu primarno fokusirani na utrke i natjecanja, dok tijekom ljetnih mjeseci imaju vremena razmišljati o financijskim investicijama i ostalim temama važnima za budućnost. Na kraju se Pavlek kao prvi gost u ovogodišnjoj sezoni Raiffeisen Future Boosta imao priliku premijerno okušati u kvizu iz financijske pismenosti, s kojim će Šarić odsad na zabavan način provjeravati razinu financijske pismenosti naših dragih gostiju. Pavlek je uz odličan uspjeh točno odgovorio na svih pet pitanja, putem kojih i sami možete provjeriti svoje znanje o financijama.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/vraca-se-raiffeisen-future-boost-treca-sezona-najkul-serijala-o-financijskoj-pismenosti-1466621

      2. epizoda
      U suradnji s Večernjim listom treću godinu zaredom Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. organizira serijal Raiffeisen Future Boost. Nakon uspješne prošlogodišnje sezone, ovaj je projekt nagrađen iznimnim priznanjem – nagradom Akademije Zagrebačke burze za doprinos edukaciji o tržištu kapitala, a ovog proljeća nastavljamo u dobro poznatom zabavno-edukacijskom tonu
      Prošle su godine gosti serijala bili poznati ekonomisti, a u novoj sezoni ugošćujemo stručnjake iz raznih područja te doznajemo zanimljivosti iz njihova djelokruga rada i ono najvažnije – koliko im je važna financijska pismenost i koliko su važne financijske odluke koje donose kroz život. Gost druge epizode ovogodišnjeg proljetnog izdanja bio je Alan Sumina, direktor i suosnivač Nanobita, jedne od najuspješnijih hrvatskih IT kompanija.

      Danas je jedan od najpoznatijih domaćih poduzetnika, no kada su Alan Sumina i njegov partner Zoran Vučinić 2008. pokrenuli posao, doslovno su krenuli od nule s dva računala, bez kapitala i bez ureda. Sumina je u to vrijeme još studirao na FER-u te su si mogli priuštiti samo dva MacBooka kako bi mogli raditi mobilne igre za iPhone. Prvo su napravili mobilnu aplikaciju koja je korisnike savjetovala kako držati dijetu i zdravo živjeti, a uslijedilo je širenje na tržište mobilnih igara koje se tek počelo razvijati. Danas su prisutni u više od 150 zemalja svijeta, njihove su igre ukupno preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini ih igra više od 10 milijuna aktivnih igrača sa svih kontinenata. Nanobit je prije pet mjeseci postao dijelom švedske Stillfront grupe, jedne od vodećih svjetskih gaming kompanija u free-to-play segmentu, a njezino je preuzimanje teško oko milijardu kuna odjeknulo na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

      Uslijedila je rasprava o štednji i investicijama, pri čemu je Sumina podijelio sa Šarićem kako se oduvijek fokusirao na investicije pa je tako većina njegova portfelja u dionicama i obveznicama. Investira čak oko 90 posto svojih sredstava, od čega mu dio vode investicijski bankari, a ostatak investira samostalno putem aplikacija. Najčešće kupuje dionice na američkoj burzi, ima i neke dionice na hrvatskoj burzi, a odabire ih na temelju faktora kao što su rast i bilanca tvrtke. Prva dionica bila mu je jedna hrvatska turistička kompanija, a svoj portfolio pogleda svaki dan kako bi provjerio stanje na tržištu, dok transakcije uobičajeno provodi jednom do dvaput mjesečno. Šariću je također otkrio kako je njegov portfolio kombinacija relativno sigurnih većih dionica i relativno nesigurnih manjih dionica na kojima je nekad dobio, a nekad izgubio, dok se po pitanju štednje odlučio za treći mirovinski stup. Svoje je znanje o financijama Sumina dodatno potvrdio i u sklopu zabavnog kviza kroz koji ove sezone procjenjujemo financijsku pismenost naših dragih gostiju, istodobno educirajući gledatelje, pa tako i sami možete provjeriti i osvježiti svoje znanje.


      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/ivan-saric-otkrit-ce-nam-sto-o-vaznosti-financijske-pismenosti-misli-susnivac-nanobita-alan-sumina-1470302

      3. epizoda
      U novoj sezoni Raiffeisen Future Boosta voditelj Ivan Šarić i ove je srijede nastavio seriju intervjua sa stručnjacima iz raznih područja uz koje se treću sezonu zaredom educiramo o financijama na zabavan način. U trećoj epizodi ugostio je Nikolu Škorića, osnivača i direktora tvrtke Electrocoin koja od samog osnutka eksponencijalno raste, a prošle je godine proglašena najbrže rastućom hrvatskom tvrtkom i šestom najbrže rastućom firmom u srednjoistočnoj Europi.
      Nikola Škorić objasnio je Šariću kako od osnutka firme Electrocoin nude nekoliko usluga, od prve domaće Bitcoin mjenjačnice do omogućavanja trgovcima da primaju plaćanje u kriptovalutama kroz uslugu PayCek. Electrocoin je osnovao s 31 godinom kako bi se okušao u inovacijama u potpuno novoj industriji, a danas, kaže Škorić, zapošljavaju 18 ljudi. 

      Na početku intervjua dotaknuli su se teme regulacije kriptovaluta u Hrvatskoj, na što je Škorić objasnio da su od 1.1.2020. u hrvatskom zakonu o sprječavanju pranja novca unesene i kriptovalute, što znači da je Electrocoin reguliran od strane Hanfe. No, kako su već godinama ozbiljna firma s velikim prometima, i prije nego što su postali zakonski regulirani, imali su vrlo razvijene procedure za sprječavanje pranja novca u koje su uložili jako puno truda, znanja, vremena i novaca kako bi pokazali da su legitiman partner, ističe Škorić.
      Uslijedila je rasprava o stajalištu Hanfe prema kriptovalutama te je Škorić objasnio kako je pred njima težak zadatak budući da su kriptovalute tehnički jako složeno područje i radi se o tehnologiji koja do 2009. nije ni postojala, dok je Zakon o sprječavanju pranja novca pisan ranije te su kriptovalute samo ubačene u njega kako bi ispunili obveze prema Europskoj komisiji. Škorić smatra da treba poraditi na određenim regulativama, no ističe dosadašnju dobru suradnju s Hanfom, zbog koje je uvjeren da će pronaći zajednička rješenja.

      Škorić je također razjasnio financijske termine o kojima se u posljednje vrijeme puno govori pa su tako Šarić i gledatelji imali priliku naučiti da „bull market“ predstavlja period u kojem cijene na tržištu rastu, dok je „bear market“ vremenski period u kojem cijene padaju. Trenutni „bull market“ predvode veliki institucionalni investitori i financijske institucije koji su počeli ulagati u kriptovalute, a među kojima je Škorić posebno istaknuo najveću banku na svijetu JPMorgan Chase, najveću singapursku banku te PayPal i Revolut, ali i sve veći broj mirovinskih fondova u SAD-u koji ulažu u kripto imovinu te neke od najvećih svjetskih tvrtki poput Tesle Elona Muska.
      Šarića je za kraj zanimalo znači li to da bismo svi trebali dići kredit i ući u Bitcoine, pri čemu je Škorić naglasio kako svaka investicija predstavlja rizik te, iako su kriptovalute izuzetno volatilne, smatra da njihovo vrijeme još uvijek nije došlo, zbog čega bi radije preporučio sigurnu štednju poput trećeg mirovinskog stupa.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/u-novoj-epizodi-raiffeisen-future-boosta-saznajte-kako-je-nikola-skoric-osnutkom-tvrtke-electrocoin-zapoceo-revoluciju-u-industriji-placanja-1473399

      4. epizoda
      U četvrtoj emisiji Raiffeisen Future Boosta voditelj Ivan Šarić nastavio je seriju intervjua sa stručnjacima iz raznih područja uz koje treću sezonu zaredom educiramo o financijama na zabavan način i ugostio je Lanu Klingor Mihić. Ivan Šarić i Lana Klingor Mihić pokušali su gledateljima približiti izazove multitaskinga između PR agencije, influencinga, uzgoja pasa šampiona, profesionalnog kuhanja i privatnih obaveza te objasniti pojmove vezane uz financijsku pismenost, ali i potaknuti na razmišljanje o budućim ulaganjima i mirovini. Šarićeva četvrta gošća ostvarila je mnogobrojne uspjehe u raznim sferama društvenih mreža i života. Osim Instagrama, vodi i uspješan Youtube kanal sLANA KUHArica na kojem trenutno broji više od 3 tisuće pratitelja te kroz zabavan videosadržaj prikazuje raznovrsne recepte. Lana je istaknula da bez uloženog nema povrata investicije i rasta, Šarića je također zanimalo na koji način sklapa poslovne suradnje, odnosno obraćaju li se suradnici njoj ili ona njima, na što mu je Lana objasnila kako se onaj tko uspostavi prvi kontakt dovodi u situaciju da druga strana može postavljati uvjete. Upravo je to željela izbjeći projektom sLANA KUHArica te odlučila samostalno financirati projekt izvjesno vrijeme i sve što zaradi staviti sa strane za nova ulaganja jer, ističe, bez uloženog nema povrata investicija i nema rasta. A nakon pola godine vlastitih ulaganja, rasta pratitelja i interesa ljudi, suradnici su se počeli javljati njima, što im je omogućilo da postavljaju uvjete jer su već izgradili nešto. Tako su se počeli povezivati s partnerima na koje je iznimno ponosna jer ih smatra važnima za imidž i kredibilitet brenda, ponosno dodaje Lana.
      Lana je također naglasila kako na početku svake godine radi poslovni plan te dugoročno planira investicije i štednju, što je naučila nakon što je doživjela onu „dabogda imao pa nemao“ te su joj se neke stvari u glavi promijenile. Naime, nakon lagodnog života za vrijeme rane pjevačke karijere, ostala je trudna te odlučila sama odgajati dijete i istodobno podići kredit za stan, zbog čega je doživjela veliki pad u financijskom smislu. Iako su joj roditelji uvijek bili maksimalna podrška, dodaje Lana, nije ih željela opterećivati te je došla do točke sloma koji ju je ipak dugoročno ojačao i naučio da više nikad ne izlazi izvan svojih okvira nego raspolaže samo s onim sredstvima koje ima, bez korištenja kreditnih kartica i rizika zaduživanja. Iako je financijsku pismenost stjecala usput, naučila je puno iz iskustva te danas sama vodi kompletne financije, uz podršku računovođe, a svoje je financijsko znanje dokazala i u sklopu edukativnog kviza kojim ove sezone provjeravamo financijsku pismenost naših gostiju na zabavan način, istodobno potičući gledatelje da provjere ili osvježe svoje vlastito znanje o financijama.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/saznajte-kako-lana-klingor-mihic-uzgaja-pse-sampione-i-sto-zapravo-znaci-biti-influencer-1479311

      5. epizoda
      U petoj epizodi treće sezone Raiffeisen Future Boost voditelj Ivan Šarić ugostio je uspješnog glazbenika, skladatelja, glazbenog producenta i predsjednika Hrvatske glazbene unije Nikšu Bratoša. Ovaj višestruko nagrađivani producent zaslužan je za brojne hitove u kojima svakodnevno uživamo, a Šariću je otkrio kako izgleda život glazbenika izvan scene i na njoj te s kojim se izazovima susreću.
      Šarića je zanimalo kako izgleda put do uspjeha u glazbenoj industriji te što sve treba znati netko prije nego što se počne baviti glazbom, pri čemu je Bratoš istaknuo dvije opcije. Jedna opcija je bavljenje glazbom kao hobijem koji u tom slučaju predstavlja isključivo užitak, dok je druga opcija bavljenje glazbom kao poslom, kada uživanje mora tražiti i neko ekonomsko opravdanje. Važno je razmisliti kako i na koji način najbolje prodati ono što imaš – svoje ideje, djelo ili svoj lik, odnosno kako unovčiti svoju komparativnu prednost, naglašava Bratoš.
      Nastavila se rasprava o izvorima financiranja u glazbi, koje je Bratoš razjasnio kratkim pregledom povijesti. Naime, nekoć se glazba mogla uživati samo na mjestu gdje se i stvarala pa su ljudi odlazili tamo gdje se svira i plaćali ulaznicu da bi uživali u toj glazbi, objašnjava Bratoš. Uslijedila je radiodifuzija koja je omogućila da se orkestar nalazi na jednom mjestu, a vi ga slušate na sasvim drugoj lokaciji i tada ste plaćali pretplatu koja je podrazumijevala da ćete moći uživati u glazbi koja se negdje stvara, dodaje Bratoš. Napredak se nastavio do CD-a i streamanja koji danas omogućuju da više ne morate biti fizički prisutni na lokaciji glazbene izvedbe, ali svejedno uživate u nečijem trudu i radu pa ne bi, zaključuje Bratoš, bilo u redu da čovjek koji je za to zaslužan nema nikakvu zaradu od vašeg užitka.
       
      Što se pak tiče važnosti financijske pismenosti glazbenika, Bratoš ocjenjuje kako je nužno shvatiti da slava nije vječna pa tako i da onima koji trenutno uživaju u popularnosti i velikim prihodima to neće potrajati do kraja života, zbog čega trebaju na vrijeme početi ulagati i štedjeti. Savjetuje svima da se ugledaju na starije kolege iz iste profesije jer će se više-manje isti tijek karijere sigurno događati i njima, što nam omogućuje da na vrijeme predvidimo kada će promet početi padati i kada je vrijeme da prebacimo svoj život ispod brzine znojenja, poručuje Bratoš. A da je kroz životno iskustvo naučio i mnogo o financijama, Nikša Bratoš je potvrdio u sklopu edukativnog kviza kojim ove sezone na zabavan način provjeravamo financijsku pismenost naših gostiju, istovremeno potičući gledatelje da provjere ili osvježe svoje vlastito znanje o financijama.
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/pogled-iza-scene-sto-treba-za-kvalitetan-nastup-i-kako-je-biti-glazbenik-u-doba-korone-1484734 - www.vecernji.hr

      6. epizoda
      U šetoj epizodi o financijskoj pismenosti u sklopu Raiffeisen Future Boosta Ivan Šarić doznao je sve o izazovima obrazovanja u vrijeme pandemije i kako unaprijediti školstvo u Hrvatskoj od psihologa i znanstvenika Borisa Jokića.
       
      Ivan Šarić i Boris Jokić pokušali su gledateljima približiti izazove s kojima se mladi suočavaju u vrijeme pandemije, ponuditi odgovore na pitanje zašto je važna financijska pismenost, ali i potaknuti ih na razmišljanje o budućim ulaganjima i mirovini.
      Šarićev šesti gost Boris Jokić cijeli je radni vijek angažiran na raznim projektima procjene i usavršavanja obrazovnog sustava, no široj je javnosti postao poznat kada mu je dodijeljeno vodstvo reforme obrazovanja u Hrvatskoj 2015. godine. Jokić je veoma cijenjen u svojoj profesiji, a od 2002. radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, trenutačno na funkciji ravnatelja. Riječ je o čovjeku koji ne samo radom nego i dobrim međuljudskim odnosima pokušava učiniti promjenu u svijetu. Svoje životne stavove izražava kroz svakodnevni život, pa tako i privatno i u poslu bira moral, profesionalizam i riječ struke umjesto politike i populizma.
      Šarić je razgovor otvorio temom o aktualnoj situaciji u školstvu za vrijeme pandemije, pri čemu je Jokić izdvojio nekoliko zanimljivosti na temelju proučavanja koja provode u Institutu za društvena istraživanja.
      Jokić se posebno osvrnuo na financijsku pismenost čija razina u Hrvatskoj još uvijek nije zadovoljavajuća, što su nastojali istaknuti i u sklopu kurikularne reforme koju je predvodio, kada su se zalagali da mlade od rane dobi treba učiti da je rad osnova za novac i da s tim novcem treba racionalno postupati, odnosno znati štedjeti, racionalizirati potrošnju i kasnije to primijeniti u životu uz povezivanje s drugim elementima financijskog tržišta. Jokić ističe da bi financijska pismenost trebala biti osnova iz svih perspektiva, kako čovjeka koji kreće u poduzetnički pothvat, tako i radnika. Svakome od nas za funkcioniranje u društvu trebaju znanja i vještine vezane uz novac, zbog čega je važno da se mladima u sklopu obrazovanja omogući smisleno znanje, vještine i kritički stav koji mogu izgraditi prema onome što se odvija oko njih, poručuje Jokić. Smatra da takva znanja treba uvesti u obrazovanje na način da se mlade od osnovne škole potiče da simuliraju nekakav poduzetnički pothvat koji nije samo nešto što stvara novac, nego i vlastita poduzetnost da osmisliš ideju i za nju pronađeš sredstva.
       
      Na kraju su se dotaknuli važnosti ambicije koja potiče svaku osobu da prepozna priliku i preuzme rizik koji je razuman, što Jokić smatra osnovom svakog ponašanja.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/koji-su-izazovi-obrazovanja-u-vrijeme-pandemije-i-kako-unaprijediti-skolstvo-otkriva-pedagog-i-sociolog-boris-jokic-1486908


      7. epizoda
      Nakon što smo u aktualnoj proljetnoj sezoni serijala Raiffeisen Future Boost na Večernji TV-u imali priliku saznati sve o financijskim navikama renomiranih stručnjaka iz sfera skijanja, mobilnih igara, kriptovaluta, showbusinessa i obrazovanja, u sedmoj epizodi serijala o financijskoj pismenosti doznali smo sve o izazovima ugostiteljstva za vrijeme pandemije i kakve poduzetničke ideje kuha jedan od najpoznatijih domaćih kuhara Ivan Pažanin. Osim po vrsnim kulinarskim vještinama, ovaj kuhar poznat je i po brojnim televizijskim nastupima i kuharskim angažmanima putem kojih je osvojio srca mnogih. Priznaje kako nije lako balansirati između kuharskog zanata i medijskog posla, no dokazao je da s tim nema pretjeranih problema pa se tako i u vrijeme pandemije odvažio na hrabar potez otvaranja vlastitog restorana.
      Šarića je zanimalo otkud mu hrabrosti za takav potez u doba pandemije, na što mu je Pažanin objasnio kako već dvije godine promatra taj prostor sa svojim prijateljem i poslovnim partnerom te ima svoju viziju gastronomije, uz vječni optimizam zbog kojeg smatra da je potrebno samo malo hrabrosti i puno pametne strategije. Forumulu uspjeha vidi u radu s ljubavlju, uz pametna ulaganja i vjeru u sebe te smatra da je napravio pun pogodan što ga čini sretnim čovjekom, ističe Pažanin.
      Šarića je također zanimalo kako postati vrhunski chef te bi li ovaj poznati kuhar preporučio taj posao, pri čemu je Pažanin istaknuo važnost poticanja djeteta da se u životu bavi onime što voli, pa tako i kod odabira kulinarske karijere. Smatra da kulinarsko obrazovanje trebaju odabrati oni koji to zaista vole i žele, no upozorava kako pritom moraju biti svjesni da se radi o procesu rada te da se ne može postati chef preko noći. Također je istaknuo važnost cjeloživotne edukacije, koju i sam kontinuirano provodi, jer je riječ o branši koja neprestano traži nova znanja, tehnologije i priče. Osim što mora biti dobar čovjek, psiholog i stajati iza svojih riječi da bi vodio dobar tim ljudi, vrhunski chef također mora naučiti financije, ističe Pažanin. Uz neizostavne investicije na koje se i sam odvažio otvaranjem vlastitog restorana, sa Šarićem je podijelio i svoje navike štednje pa smo tako imali priliku čuti da već godinama uplaćuje životno osiguranje, a u zadnje vrijeme intenzivnije razmišlja i o štednji za mirovinu. 
      Svoje je financijsko znanje Pažanin potvrdio i u sklopu edukativnog kviza kojim ove sezone na zabavan način provjeravamo financijsku pismenost naših gostiju, istodobno potičući gledatelje da provjere ili osvježe vlastito znanje o financijama. 

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/hoce-li-se-ugostiteljstvo-ikad-vratiti-na-staro-razgovaramo-s-poznatim-hrvatskim-kuharom-1490622


      8. epizoda
      Nakon što smo u aktualnoj proljetnoj sezoni serijala Raiffeisen Future Boost na Večernji TV-u doznali sve o financijskim navikama renomiranih stručnjaka iz raznih industrija, voditelj Ivan Šarić u osmoj epizodi ugostio je TV voditeljicu i producenticu Antoniju Blaće.
      Omiljena voditeljica malih ekrana u posljednjoj epizodi proljetnog serijala o financijskoj pismenosti otkrila nam je koliko truda i rada stoji iza njezine uspješne karijere, a i kako se snalazi s financijama
      Kao jedno od omiljenih medijskih lica, ova producentica i voditeljica, a odnedavno i spisateljica, vodila je neke od najpopularnijih televizijskih realityja, kao što su Big Brother, Fear Factor i Gospodin Savršeni. Ova Šibenčanka, uz to što je diplomirana inženjerka grafičke tehnologije, završila je i Londonsku školu za odnose s javnošću, a odnedavno se okušala i u pisanju knjige „Ljeto bez parea“.
      Voditelj Ivan Šarić upitao je voditeljicu i kakva joj je financijska pismenost budući da je i vlasnica firme te kako se snalazi s raznim terminima kao što su dohodak, dobit i porezi. – Sve što sam naučila o tome, naučila sam na težak način. Opomena, ovrha... Nemojte to raditi i biti blesavi kao ja. Što prije shvatiš koji si tip osobe, lakše ćeš za to naći rješenje. Ako nisi čovjek koji će doma imati tablicu i klikati što je sve platio, radije investiraj i plati da ti to netko drugi radi – nadodala je Antonija.
       
      Voditeljica je naglasila kako zbog odnosa s obitelji i prema životu ima osjećaj poštovanja prema novcu. Nije osoba koja ciljano štedi, kako za sebe kaže, ali ima određenu svotu novca kako bi se osjećala sigurnije. Ulagala je i u kriptovalute i dionice, ali shvatila je da još uvijek nema dovoljno financijsko znanje za takve pothvate. Počneš razmišljati o mirovini i kako će život izgledati kasnije, međutim stupanj razmišljanja o tom je premali s obzirom na to koliko brzo godine prolaze, a ti si sve nešto nespreman – komentirala je Antonija. – Da si pobijedila u Big Brotheru, što bi napravila s milijun kuna? – zagonetno ju je upitao Šarić. – Da sad pobijedim, stavila bih novac sa strane i zaključala bih ga. S ondašnjom pameti, ne mogu to garantirati. Možda ih zato i nisam dobila – zaključila je Antonija Blaće. Razgovor o financijskim potezima i karijeri Blaće je potvrdila i u sklopu edukativnog kviza kojim se ove godine provjeravala financijska pismenost naših gostiju, istodobno potičući gledatelje da provjere ili osvježe vlastito znanje o financijama.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/saznajte-tajnu-uspjesne-karijere-antonije-blace-i-zasto-se-odlucila-upustiti-u-spisateljske-vode-1495974

      9. epizoda

      Nakon što smo u aktualnoj proljetnoj sezoni serijala Raiffeisen Future Boost imali priliku doznati sve o financijskim navikama renomiranih stručnjaka iz različitih društvenih polja, emisija se vraća u velikom stilu i donosi još zanimljivih, ali i financijski edukativnih priča. U novoj emisiji tajne svog zanata otkrio nam je najpoznatiji hrvatski estetski kirurg, doktor Siniša Glumičić.

      Od ranih dana specijalizacije krenuo je s privatnom praksom estetske kirurgije. Dugogodišnjim i prepoznatim radom dostigao je titulu najpoznatijeg estetskog kirurga. Kaže, danas početi s privatnom praksom nije lako. – Morate biti sigurni da znate to što radite. To je broj jedan. Drugo, morate na tržištu na kojem jeste nastojati probiti se u vrh grupe. Da biste to postigli, morate postići dobru stručnu pozadinu. Jako je važno naposljetku znati kako prezentirati svoje znanje – ističe Glumičić.

      Iako tvrdi da je vidio mlade kolege koji se reklamiraju putem društvenih mreža, tvrdi, jedna od najboljih reklama je ona „od usta do usta“. – Operiraš Đurđicu, primjerice, i ona je zadovoljna. Ona će dovesti Zlatu i Miru. Tako se stvari moraju pokrenuti – kaže Glumičić.

      Član je brojnih stručnih udruga vezanih uz estetsku kirurgiju. Kaže da mu to pomaže prilikom edukacija. – Kada ste član takvih organizacija, edukacije su vam jeftinije. Inače se radi o jako velikim iznosima. Ovako vam je otvoreniji pristup svim edukacijama. Morate znati što se u vašem svijetu, u svijetu vašeg poslovanja zbiva – zaključuje.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/najpoznatiji-hrvatski-estetski-kirurg-otkriva-tajne-zanata-ali-i-koliko-je-pritom-vazna-financijska-pismenost-jednog-estetskog-kirurga-1527473

      10. epizoda
      Raiffeisen Future Boost zabavni je serijal o financijskoj pismenosti. Zvuči gotovo nemoguće, ali komičar Ivan Šarić uz pomoć svojih sugovornika i sugovornica ipak uspijeva. U opuštenoj atmosferi i nadahnut anegdotama iz vlastitog i osobnog života gostiju gledatelje uči o svijetu financija. Kako ne biste morali učiniti iste pogreške, u ovoj epizodi glumica Daria Lorenci Flatz, kojoj je pripala uloga u šesterostruko nagrađivanom trileru Ljudožder vegetarijanac, navodi svoje kikseve te daje savjete o savladavanju financija, a za kraj je odigrala i financijski kviz.
       
      Voditelju Ivanu Šariću i glumici Dariji Lorenci Flatz zajedničko je što su oboje kreatori, odnosno izvođači, pa su veoma dobro razumjeli podijeljene perspektive.
       
      – Mi smo vječite mlade, nas uvijek netko mora izabrati – komentira televizijska i kazališna glumica te odnedavno i poduzetnica, referirajući se na to kako oboje, i Šarić i ona, imaju nestalno radno vrijeme koje im stvara osjećaj nesigurnosti. Moja ideja je bila stvoriti jednu vrstu neovisnosti u kojoj ni moje financije ni moje bavljenje poslom ne ovise od toga jesam li izabrana za neku ulogu ili nisam. Željela sam tu neovisnost i to mi je s godinama sve važnije – objašnjava nagrađivana glumica. Željela je stalne prihode kako bi se mogla lakše nositi s iznenadnim situacijama, a spominjala je ovdje i trenutačnu pandemiju koja joj je, kao i svim umjetnicima, prouzročila razdoblje bez prihoda od glume.
      Cilj emisije Raiffeisen Future Boost na Večernji TV-u jest informirati građane o financijskim temama te ih na pristupačan način podučiti osnovama financijske pismenosti. Od pet pitanja Lorenci Flatz uspješno je odgovorila na njih tri, čime je pokazala solidnu razinu znanja. Pritom su i ona i Ivan Šarić ponešto naučili iz pogrešnih odgovora te napredovali u vlastitoj financijskoj pismenosti.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/snimanje-filma-trajalo-cak-44-dana-a-ona-je-bila-u-gotovo-svakom-kadru-pred-kamere-nam-dolazi-glumica-daria-lorenzi-flatz-1531179

      11. epizoda
      U novoj epizodi Raiffeisen Future Boosta voditelj Ivan Šarić doznaje pozitivnu poduzetničku priču Nikole Dujmovića, osnivača i predsjednika uprave IT tvrtke Span čijim se dionicama trguje na burzi
      – Mi smo tvrtka stara gotovo 30 godina. Jasno je da tvrtke imaju tri sudbine – ili nestanu, ili se prodaju ili ih pokušate podići na noge da budu samostalne. Naša želja je bila da tvrtku samostalno podignemo na noge. Za to je najbolja bila puna transparentnost koju tržište kapitala traži, ali i velika profesionalnost – rekao je Nikola Dujmović, predsjednik uprave Spana. Span je uspješna tvrtka koja nudi informatička rješenja sa sjedištem u Zagrebu. Osim četiri hrvatska ureda, posjeduje i osam međunarodnih. Tako im se uredi protežu od Sjedinjenih Američkih Država pa sve do Azerbejdžana. Neki od klijenata Spana su McDonald's, Starbucks, Rimac Automobili, Metinvest Grupa i Infobip, a uz spomenuta tržišta, kompanija je kreirala i jasnu viziju daljnjeg širenja na tržišta Centralne Azije i istočne Europe.
      Razgovarali su o pripremama izlaska pred investitore kako bi se procijenila vrijednost dionica tvrtke te posljedično izašlo na Zagrebačku burzu i krenulo njima trgovati. – Proces vam je u načelu vrlo jednostavan, iako, kad zaronite unutra, imate puno stvari koje trebate zadovoljiti. Morate napraviti dokument koji se zove „prospekt“ u kojemu piše sve – započeo je objašnjavati svoje početke priprema Nikola Dujmović. – Od toga kolika je moja plaća do toga koliko smo kome dužni. Doslovno sve. Tako svaki investitor koji nije stručnjak u mom području može procijeniti rizike za sebe – nadovezao se Dujmović isprva misleći da će taj dokument biti gotov kroz nekoliko prezentacija, ali na kraju su na njemu radila dva pravnička ureda u suradnji s internim pravnicima tvrtke jer je to prije svega pravni dokument koji naposljetku ide regulatoru, koji pak to temeljito proučava – objasnio je Ivanu Šariću predsjednik uprave Spana.
      Nema dana otkad smo izašli na burzu da se našom dionicom nije trgovalo! Svaki dan se trguje, pa makar malo – nadodao je poduzetnik. Kako analize pokazuju, u prva tri tromjesečja ove godine u Spanu ukupni prihodi porasli su čak za 36 posto. U prvih devet mjeseci ove godine porastao je i prosječan broj zaposlenih na razini grupe te danas iznosi 527, u odnosu na prošlu godinu kad je prosječan broj zaposlenih bio 483. 

      Standardno, Ivan Šarić je i u ovoj epizodi Raiffeisen Future Boosta održao kviz financijskog znanja te tako završio još jednu epizodu. Osim uspješno riješenog kviza, Nikola Dujmović već 15 godina uplaćuje sredstva u treći mirovinski stup osiguranja te je znao točan odgovor na pitanje koliki je iznos neoporezive uplate poslodavca zaposlenicima u dobrovoljni mirovinski fond na mjesečnoj i na godišnjoj razini. – Ulaganje u mirovine i osiguranje temelji su financijske pismenosti i to se mora znati. Prvo bi ljudi trebali naučiti kako da se brinu sami za sebe. Ne možete se brinuti za druge, a da se ne znate brinuti sami za sebe – nadodao je poduzetnik i toplo pozdravio ulaganje u treći mirovinski stup na koje potiče i svoje zaposlenike.
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
       https://www.vecernji.hr/biznis/burza-je-rijec-koja-se-u-poslovnom-svijetu-veze-uz-pojam-rizika-no-on-je-napravio-iskorak-dolazi-nam-nikola-dujmovic-predsjednik-uprave-grupe-span-1536885
       

  • Raiffeisen Future Boost_2020
    • Raiffeisen Future Boost_2020 projekt Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. u suradnji s Večernjim listom d.d. koji smo započeli u 2019. godini, sastojao se od predavanja o financijskoj pismenosti na četiri fakulteta u tri različita hrvatska grada.
       
      Uslijed okolnosti izazvanih sprečavanjem širenja virusa COVID-19 izmijenili smo koncept projekta Raiffeisen Future Boost i predavanja pretvorili u emisije o financijskoj pismenosti koje vodi popularni voditelj i stand up komičar Ivan Šarić koji će pokušati svojim gledateljima približiti pojmove iz svijeta financija i ekonomije koje se tiču svih nas.
      Naime, u seriji intervjua u kojima je ugostio osobe iz svijeta financija, možete saznati odgovore na sva „financijska“ pitanja koja su vas cijelo vrijeme mučila, ali se niste imali s kime posavjetovati.


      1. epizoda
      U prvoj epizodi imali smo priliku čuti više o nužnoj financijskoj pismenosti od prvog čovjeka financija u Republici Hrvatskoj, potpredsjednika Vlade i ministra financija, dr. sc. Zdravka Marića. Ministar Marić pridružio se Ivanu putem Zoom aplikacije i otkrio kako se osjeća kada barata milijardama kuna i eura, kako izgleda kupovina državne obveznice, ali i naglasio važnost funkcioniranja cijelog sustava kako bi država normalno funkcionirala u izvanrednim okolnostima poput ove.
      Zašto je bitna financijska pismenost?
      Ministar Marić je još jednom naglasio važnost financijskog obrazovanja za sve dobne skupine te objasnio kako funkcionira mirovinski sustav i koja je uloga svih nas u cijelom procesu. 
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-ide-dalje-ivan-saric-u-prvoj-emisiji-ugoscuje-ministra-marica-1402559 


      2. epizoda
      Raiffeisen Future Boost - Ivan Šarić ugostio je guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. 

      Ivan Šarić i guverner Vujčić pokušali su gledateljima približiti ulogu HNB-a i pojmove vezane uz financijsku pismenost, ali i potaknuti na razmišljanje o budućim ulaganjima i mirovini.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-nakon-ministra-marica-sljedeci-gost-ivana-sarica-je-guverner-hnb-a-boris-vujcic-1404412


      3. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV-u, voditelj Ivan Šarić ugostio je još jednog poznatog hrvatskog ekonomista koji je gledateljima pokušao približiti dužnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu HANFA), objasniti pojmove vezane uz financije i mirovine te pomoći da razmisle o svojoj financijskoj budućnosti.

      Dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, objasnio je kako izgleda dužnost predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e te koje su nadležnosti HANFA-e ,od širokog spektra financijskih nebankarskih usluga, regulacije i nadzora tržišta kapitala, preko osiguranja do investicijskih i mirovinskih fondova.

      Žigman je naglasio da HANFA ima ovlasti reguliranja financijskog tržišta i propisivanja pravila - slično kao što policajac regulira sigurnost prometa, HANFA je tu da regulira sigurnost financijskih usluga u Republici Hrvatskoj.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-trecoj-epizodi-gostuje-predsjednik-upravnog-vijeca-hanfe-ante-zigman-1405980


      4. epizoda
      Nakon 3 poznata ekonomista, u četvrtoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV-u, voditelj Ivan Šarić ovoga puta ugostio je malo drugačijeg gosta, poznatog informatičkog stručnjaka Marka Rakara.

      Poslušajte što ovaj svestrani intelektualac misli o ekonomskim temama i pogledajte četvrtu emisiju Raiffeisen Future Boost.

      Na pitanje zašto ekonomija ne može nastaviti gdje je stala prije pandemije koronavirusa rekao je: "Ekonomija je beskrajno složeni mehanizam i mi očekujemo da ti mehanizmi cijelo vrijeme funkcioniraju - da robe budu isporučene, da se usluge izvršavaju na vrijeme na mjestima na koje moraju biti izvršene. Odjedanput je ekonomija, doslovce cijela svjetska ekonomija je dignula ručnu kočnicu. Svi smo stali i gledali što se događa. Sada kada ulazimo u zonu restartanja ekonomije, sve te tokove moramo ponovno pokrenuti u ispravnom redoslijedu", zaključio je Marko Rakar.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-marko-rakar-dolazi-u-goste-ivanu-saricu-1409477​


      5. epizoda

      Serijal Raiffeisen Future Boost na Večernjem TV-u ugostio je još jednog poznatog domaćeg ekonomista. Ovaj put voditelj Ivan Šarić razgovarao je sa Zdenkom Adrovićem, direktorom Hrvatske udruge banaka, koji je objasnio ulogu HUB-a u Hrvatskoj i općenito govorio o specifičnostima vezanim uz financije i mirovine.

      Gospodin Adrović odmah na početku objasnio je da je HUB osnovan po uzoru na strane institucije te u načelu skrbi o bankama, promovira njihovu djelatnost, štiti ih i obavještava javnost o svemu što se događa u bankarskom sektoru. S obzirom na to da je riječ o vrlo bitnom sektoru i za građanstvo i za državu, na HUB-u leži velika odgovornost kojom štiti ugled bankarske struke. Dodao je i da udruga danas broji 18 članova, isključivo su to banke, te da se vidi trend smanjivanja broja banaka u Hrvatskoj, kao i u svijetu.

      Na pitanje koji oblik štednje odabrati: životno osiguranje, oročenu štednju ili treći mirovinski stup kao i većina prethodnih gostiju Adrović je rekao da to ponajprije ovisi od osobe do osobe. Mlade osobe, koje do svoje mirovine moraju raditi još 40-ak godina, proći će sigurno nekoliko ciklusa kriza, poslovnih uzleta i gospodarskih prilika, mogu biti sklonije investicijama te za njih ne bi preporučio oročavanje. Oročavanje je sigurnije za starije osobe koje štede za određenu priliku i žele što više zaštititi svoju glavnicu. Stoga mladi ljudi mogu birati cijeli niz ulaganja u fondove i dionice, uz pametnu disperziju sredstava. Adrović je istaknuo da je treći, odnosno dobrovoljni mirovinski stup jedno od tih ulaganja koje je pogodno i za mlađe i za one u tridesetim godinama.
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku:

      https://www.vecernji.hr/vijesti/raiffeisen-future-boost-u-petoj-epizodi-gostuje-direktor-hrvatske-udruge-banaka-zdenko-adrovic-1411175

      6. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV-u voditelj Ivan Šarić ugostio je poznatog ekonomskog analitičara Velimira Šonju koji je podijelio svoja razmišljanja o štednji i mirovinama te pomogao gledateljima da lakše donesu odluku o njihovoj financijskoj budućnosti.

      Odmah na početku razgovora dotakli su se pitanja korona krize i opreza prilikom potrošnje koji je zavladao među svima. Velimir Šonje objasnio je da je to prirodna reakcija, ljudi su „podigli ručnu kočnicu“ za velike investicije, a u krajnjoj liniji i da je racionalno pripaziti na osobnu potrošnju u vremenima krize.
      Velimir Šonje naveo je da svaka generacija doživljava svoju krizu, i to ne samo jednu već više njih. Krize su normalni ciklus u životu i baš zbog toga treba štedjeti u životu, pogotovo za mirovinu. Većini mladih ljudi je mirovina neka daleka stvar koja će nastupiti tek za 40 godina, ali poanta je da se za tu mirovinu treba početi štedjeti već sada, jer ni najbogatije države ne mogu osigurati svojim građanima izdašne mirovine. Štednja je također dobra i zbog ciklusa kriza koje će nam se dogoditi, kako bi imali normalnu zalihu sredstava za investicije.

      Zato je financijsko osvještavanje bitno, kako bi naučili štedjeti i svaki mjesec odvajali za neku potrebu. Disciplina kontinuirane štednje, koju može odvojiti svaki građanin, osigurat će mirnije sutra.
      Kao i prethodnici, Šonje je preporučio da je najbolje vrijeme za početi štedjeti za mirovinu – uvijek! Čim ostvarimo prvi dohodak, trebali bi razmišljati i o mirovini, a ne zamarati se jesu li neki postoci na prinose par posto gore ili dolje, jer na dugi rok od 20-30 godina, koliko mi štedimo za mirovinu, bit će još puno takvih oscilacija.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-novoj-epizodi-gostuje-poznati-ekonomski-analiticar-velimir-sonje-1412752


      7. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV-u voditelj Ivan ŠarićI ovog puta je ugostio mladog stručnjaka i poznatog ekonomistu Vuka Vukovića.

      Kao što je i Ivan Šarić primijetio, njegov gost već je ostvario impresivnu karijeru. Znanstvenik i vrlo uspješan biznismen, Vuk Vuković rođen je 1988. godine u Zagrebu, a doktorirao je na sveučilištu Oxford. Taj je mladi Zagrepčanin direktor i suosnivač kompanije Oraclum Intelligence Systems sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sa svojim partnerima razvio je novi način prediktivnog anketiranja koji koristi društvene mreže te machine learning za predviđanje društvenih pojava kao što su ishodi izbora. Kao najveći uspjeh Oracluma ističe točnu predikciju pobjede predsjednika Donalda Trumpa na američkim izborima kao i referendumske odluke o Brexitu, događajima koji su snažno utjecali na društvenu i političku kartu svijeta.

      U emisiji možete saznati što Vuković misli o oporavku burzi, što će se dogoditi s našim ljudima u inozemstvu zbog ekonomskog šoka i kada je najbolje početi razmišljati o mirovini i štednji kroz 3. mirovinski stup.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:

      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-novoj-epizodi-gostuje-ugledni-ekonomist-i-profesor-vuk-vukovic-1415449​


      8. epizoda
      Nakon ministra Zdravka Marića, koji je gostovao u prvoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernjem TV-u, u goste je došao još jedan ministar. U posljednjoj epizodi prije ljetne stanke Ivan Šarić, putem mrežne aplikacije Zoom, razgovarao je s ministrom Josipom Aladrovićem.

      Ministar Aladrović objasnio je kako se Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ponajprije brine o zaposlenima i nezaposlenima te o mirovinskom sustavu, što uključuje brigu o visini mirovina, načinu isplate i održivosti cijelog sustava. 

      Posebno je istaknuo da je mirovinski sustav dugoročan te ga je najbolje što prije razumjeti. Smatra kako na povećanju financijske pismenosti svi moraju raditi, uključujući banke i osiguravateljsku industriju. 

      Ministar je govorio i o projektu „Moja mirovina“, projektu REGOS-a, jedne od institucija unutar njegova ministarstva. Projekt je pokrenut zbog diferenciranosti hrvatskog mirovinskog sustava koji je mješovit s tri stupa. „Nedostaju nam jedinstvena mjesta gdje možemo dobiti informacije o prvom, drugom i trećem stupu, o našim ulaganjima i potencijalima naših ulaganja“, tvrdi i dodaje: „Smisao je da pod okriljem Regosa otvorimo četiri mirovinska informativna centra u najvećim hrvatskim gradovima“. Također, napravit će se i online platforma na kojoj će se moći doznati što bi neka uplata značila za našu budućnost i mirovinu.  


      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-jos-jedan-ministar-u-vrucem-stolcu-nasuprot-ivana-sarica-u-goste-dolazi-josip-aladrovic-1415953 - www.vecernji.hr


      9. epizoda
      Voditelj Ivan Šarić u devetoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernjem TV-u ugostio je Martinu Dalić, hrvatsku ekonomisticu, bivšu potpredsjednicu Vlade i ministricu.
      Martinu Dalić, kao i prethodne Šarićeve sugovornike, krasi impresivan životopis, diplomirala je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala 2012.
      Martina Dalić je dobila čast biti prva dama u emisiji, a Šarić je započeo intervju sa svojim standardnim pitanjem: "Što radite?". Gospođa Dalić objasnila je da je i dalje u makroekonomskoj politici i financijama, surađuje s međunarodnim institucijama i bavi se savjetovanjem domaćih tvrtki.
      Za početak, od ozbiljnih ekonomskih tema, dotaknuli su se pitanja turističke sezone i utjecaja pandemije na jednu od najvažnijih gospodarskih grana. Dalić je pojasnila da je turistička sezona bila bolja nego što se očekivalo, u što se većina građana mogla uvjeriti tijekom sezone godišnjih odmora, ali i da je bilo velike razlike među regijama pa je tako južna Dalmacija imala puno manje gostiju nego Istra. Međutim, Dalić je potvrdila ono što i drugi ekonomisti govore, a to je da, uz svo dužno poštovanje prema grani turizma, ne smijemo posljedice krize gledati samo kroz turističku sezonu, jer korona je pogodila kompletno svjetsko gospodarstvo, ograničila mogućnost putovanja, komunikacije, svjetsku trgovinu, te će puno dulje pogađati sve ostale sektore ekonomije.
      Ivana Šarića je zanimalo pitanje inflacije, zanimalo ga je što slijedi, jer, kako i sam kaže, ovo razdoblje može se gledati kao zatišje pred buru pa ga je zanimalo koje su najbolje stvari koje nam se mogu dogoditi u narednom razdoblju, a što najgore. Martina Dalić se dotakla financijskih tržišta i monetarnih te fiskalnih kretanja i dodala da ne postoji situacija gdje su financije u porastu, a ekonomija u opadanju. Za kraj su se dotakli pitanja štednje, tj. kako štede financijski stručnjaci, na što je odgovor, na njegovo iznenađenje, kao i svi drugi građani, kroz štednju na banci kao sigurnost za nesigurna vremena, te štednja kroz mirovinske fondove.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku: https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-nakon-ljetne-stanke-ivan-saric-vraca-se-u-velikom-stilu-gosca-martina-dalic-1432844 - 


      10. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost voditelj Ivan Šarić nastavio je seriju intervjua s poznatim ekonomistima, gospodarstvenicima i financijskim stručnjacima. Ugostio je prof. dr. sc. Marijanu Ivanov, redovitu profesoricu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. S obzirom na njezin bogat životopis, znao je da će to iz više razloga biti zanimljiv razgovor. Prof. dr. sc. Marijana Ivanov dugogodišnja je profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na Katedri za financije. Suosnivačica je udruge Štedopis koja promovira i svojim radom unapređuje financijsku pismenost mladih i šire javnosti.

      Šarića je zanimalo, s obzirom na njezin dugogodišnji fakultetski staž, kakvi su današnji studenti s kojima radi, imaju li više poduzetničkog duha od starijih generacija. Odgovor ga je prilično začudio jer je profesorica Ivanov rekla kako su starije generacije studenata imale mnogo više poduzetničkog duha od današnjih. Izdvojila je dobar primjer studentskih udruga u kojima se okupljaju timovi mladih ljudi koji su kreativni, inovativni i samim time poduzetniji. Istaknula je da ocjene na fakultetu apsolutno nisu presudne za uspjeh u životu, no visoke ocjene zapravo pokazuju jednu drugu stvar, a to je odgovornost. Zanimljivo je, kaže, što se često puta studenti koji su imali lošije ocjene, primjerice trojke, na poslu pokažu snalažljivijima i kreativnijima.
       
      Nadalje, financijska stručnjakinja Marijana Ivanov objasnila je Ivanu Šariću je li euro bolji od kune, koji su najbolji instrumenti štednje, može li Hrvatska uvesti univerzalni temeljni dohodak i zašto amateri ne smiju na burze.
       
      Prof. dr. sc. Ivanov je istaknula da se u dobrim danima treba misli na loše dane i da je pametno ulagati u treći mirovinski stup jer se radi o ciljanoj mirovinskoj štednji – „Ciljane proizvode mirovinske štednje bi svatko trebao imati jer se štednja akumulira u dobrim godinama, u dobrim danima se misli na loše dane“, poručila je Marijana Ivanov i savjetovala da se štednja rasporedi po namjenama. Ivanu je otkrila da i sama štedi, ali ne voli samostalno ulagati na dioničkim tržištima, već preferira štednju preko fondovske industrije, u banci i preko životnog osiguranja.
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku: https://www.vecernji.hr/biznis/ivan-saric-s-profesoricom-marijanom-ivanov-raspravlja-o-stednji-i-uvodenju-eura-1433588


      11. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boosta voditelj Ivan Šarić ugostio je Ivanu Gažić, predsjednicu Uprave Zagrebačke burze d.d. Prvo Šarićevo pitanje, naravno, odnosilo se na karakteristike posla na burzi, je li stvarno ondje onakva atmosfera stresa, galame i užurbanosti kakvu viđamo u filmovima. Ivana Gažić odgovorila mu je kako je istina da im je posao stresan i zanimljiv zbog čestih promjena koje se događaju na tržištu kapitala, pa ima osjećaj da stalno radi u nekoj drugoj tvrtki. Ono što se prikazuje na filmovima relikt je prošlosti jer se danas brokeri povezuju online, pa u prostore Zagrebačke burze dolaze jako rijetko, osim na domjenke, pojasnila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze iznenađenom i pomalo razočaranom Šariću.
      Dodatno iznenađenje kod Ivana je proizvela činjenica da je Zagrebačka burza danas izrazito tehnološka kompanija, jedna trećina tima su IT-jevci, jedna trećina pravnici i onda tek jedna trećina ekonomisti.
       
      Specifično je da je pri velikim padovima, ali i velikom rastu, na burzi uvijek veliki promet, pa je i COVID kriza izazvala u prvom kvartalu ove godine jako veliku likvidnost na Zagrebačkoj burzi.
      Gđa. Gažić se u razgovoru osvrnula i u na investicijsku kulturu te istaknula da je došlo do porasta broja malih ulagača, ona je mnogo izraženija u Americi nego kod nas u Hrvatskoj pa su kod nas investitori u općoj populaciji mnogo rjeđi i dodala kako investitori iz Hrvatske u posljednje vrijeme dosta ulažu u tehnološke dionice, kao sto su Google i Microsoft, koje su u posljednjih deset godina definitivno izgurale klasične kompanije, primjerice za proizvodnju hrane ili automobila, koje su prije bile najatraktivnije.
       
      Ma koliko lirski zvučalo, koliko će brzo doći oporavak ovisi o svima nama, istaknula je Ivana Gažić i dodala kako osjeća da se u posljednjih mjesec dana gospodarska aktivnost ubrzala pa je dosta važno kako i koliko ćemo iskoristiti EU sredstva koja ćemo dobiti jer to potiče investicije.
      Predsjednica Uprave Zagrebačke burze otkrila je Šariću da ima životno osiguranje, nešto štednje u fondovima, ali ono što je definitivno štednja u koju ulaže od prvog dana mirovinske reforme jest treći mirovinski stup, trenutačno možda i najbolji oblik štednje u Hrvatskoj, zato svima savjetuje da investiraju u treći mirovinski stup.


      Ovaj intervju možete pogledati na linku: https://www.vecernji.hr/biznis/ivan-saric-zainteresiran-je-za-zagrebacku-burzu-gosca-ivana-gazic-predsjednica-uprave-zagrebacke-burze-1435126


      12. epizoda
      U Raiffeisen Future Boost jesenskom serijalu voditelj Ivan Šarić ove je srijede, u posljednjoj epizodi serijala intervjua s poznatim ekonomistima, gospodarstvenicima i financijskim stručnjacima, ugostio Tamaru Perko, predsjednicu Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
       
      Tamara Perko diplomirala je i magistrirala ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu. Ima više od 17 godina iskustva u bankarstvu stečenog u različitim odjelima i raznim djelatnostima, od čega više od 10 godina na vodećim pozicijama, a sudjelovala je i upravljala nekim od najvećih i najsloženijih bankarskih transakcija u Hrvatskoj.
       
      Na prvo Šarićevo pitanje što  je HBOR, Tamara Perko je odgovorila da HBOR jest banka, ali ima tri uloge. Ne razlikuje se mnogo od poslovnih banaka, a uloga razvojne banke mu je prva i trenutačno najjača aktivnost. To znači, objasnila je, da u HBOR-u, kao i u bankama, financiraju poduzetničke projekte i investicije, ali, za razliku od poslovnih banaka, nemaju dio za građanstvo. U covid krizi su se orijentirali više na obrtna sredstva jer se traže na tržištu, rekla je predsjednica Uprave HBOR-a i objasnila Ivanu da su kao institucija nekako kontraciklički, jer se u, nazovimo to  "mirnodopsko" vrijeme, trude više koncentrirati na tržišne gapove, pa su, primjerice, prije godinu dana razvijali tržište equity proizvoda i radili na financijskim instrumentima, što poslovne banke ne rade.
       
      Ivan Šarić i gđa. Perko razgovarali su i o tome hoće li se u HBOR-u ubuduće baviti investicijama ili će samo "gasiti požare", o zajedničkom ulaganju HBOR-a i ESIF-a u u venture capital fond u Hrvatskoj, zašto sve kredite HBOR ne odobrava samostalno nego se mora u poslovnu banku te zašto u HBOR-u žele da njihovi krediti budu plasirani kroz kredite banke kao njihovih partnere.
       
      Na osobno pitanje koje Ivan Šarić postavlja svim svojim gostima o trećem mirovinskom stupu, Tamara Perko je odgovorila da ga ima. Prisjetila se prve lekcije na Ekonomskom fakultetu koja je glasila -  ne držite sva jaja u istoj košari. Tako da ne držim sva jaja u istoj košari, a jedna od košara je treći mirovinski stup i definitivno mislim da je to pozitivno, tko god može, neka štedi u tom mirovinskom stupu, jer je dobro da čovjek ima i neku dodatnu sigurnost sa strane osim onoga što ide kroz prvi i drugi mirovinski stup, zaključila je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko.
       
       
       Ovaj intervju možete pogledati na linku: https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-ivana-sarica-zanima-rad-hbor-a-gosca-tamara-perko-predsjednica-uprave-hrvatske-banke-za-obnovu-i-razvitak-1441576

  • COVID_19 i financijska tržišta
  • Raiffeisen Future Boost_2019
    • Raiffeisen Future Boost - projekt Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. (dalje u tekstu Društvo) u suradnji s Večernjim listom d.d. koji se sastoji od predavanja o financijskoj pismenosti na četiri fakulteta u tri različita hrvatska grada.

      Nakon Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Agrobiotehnološkog fakulteta u Osijeku i Ekonomskog fakulteta u Splitu, čast da održi posljednje u nizu RaiffeisenFutureBoost predavanja o financijskoj pismenosti pripala je Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Pa su tako i studenti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu imali priliku, uz popularne predavače, stand-up komičara Ivana Šarića, popularnog lovca iz Potjere Deana Kotigu i financijskog analitičara Željka Karduma, saznati zašto bi već danas trebali razmišljati o dalekim stvarima poput mirovine. 

      Financijska pismenost izrazito je važna, stoga se ovim projektom Društvo obraća prvenstveno mlađim generacijama, studentima kako bi im na pitak način približili pojmove osobnih financija i kako s njima pametno raspolagati.

      Nakon završnog predavanja u sklopu projekta Raiffeisen Future Boost članica Uprave Društva gđa. Eva Horvat izjavila je: "Ispred nas se našao jedan vrlo izazovan i težak zadatak, a to je zainteresirati mlade ljude za temu štednje i brige o budućnosti, u konačnici i buduće mirovine. Na samu najavu ovakve teme većina mladih okreće glavu i ne pokazuje gotovo nikakav interes. Budućnost im se čini jako daleka, apstraktna i ne razmišljaju na način da se o njoj treba na neki način pobrinuti. Smatrajući da je izuzetno važno informaciju koju želimo poslati prilagoditi publici za koju želimo da ju čuje, odlučili smo pokrenuti ovaj projekt u suradnji s Večernjim listom, i nespojivo učiniti savršenim spojem. A to su i učinili i naši promotori, Ivan Šarić, Dean Kotiga i Željko Kardum. Uspjeli su učiniti ovu temu zanimljivom i privlačnom mladim osobama, studentima. Svi studenti koji su se odazvali na naša predavanja, ušli su puni nedoumice i pitanja o čemu se točno radi, a nakon predavanja izašli s osmjehom jer su puno naučili, a uz to se i dobro zabavili. Sjajno je čuti smjeh u predavaonici jer Ivan Šarić opisuje izgled Otta von Bismarcka, oca modela mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, ili kada opisuju loše financijske odluke koristeći se vlastitim primjerima, a onda i smijeh na vlastiti račun kako su razmišljali kada su i sami bili studenti. Sve to i puno više moglo se čuti na našim predavanjima. Bila sam gotovo na svima, i uvijek sam se dobro zabavila. Već sada razmišljamo o nastavku projekta i u sljedećoj godini."


      Kako je bilo na četvrtom predavanju u sklopu Raiffeisen Future Boosta 26. studenog 2019. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu možete vidjeti na  linku u nastavku:

      https://www.vecernji.hr/biznis/zavrsno-raiffeisenfutureboost-predavanje-o-financijskoj-pismenosti-jos-jednom-pokazalo-da-mladi-zele-znati-vise-o-investiranju-u-buducnost-1362574

       

       

  • Budućnost kakvu sanjaju milenijalci?!
    • Milenijalci su generacija koja bira iskustvo i doživljaj ispred materijalnog, bingeaju i putuju, a slabo razmišljaju o ulaganjima i štednji. No, upravo ta iskustva, vrijedna i nezaboravna, nekoliko milenijalaca je podijelilo s nama, a kako oni razmišljaju i što bi htjeti doživjeti i u kasnijoj dobi svog života možete vidjeti na linku u nastavku:
      https://native.jutarnji.hr/buducnost-kakvu-sanjamo/

  • Mala akademija financija
    • Sa svrhom osnaživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. (RMF) kao član Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društva (UMFO) sudjelovalo je u edukativnom projektu pod nazivom „Mala akademija financija“.
       
      „Mala akademija financija“, koja je za cilj imala potaknuti djecu na štednju za budućnost i mirovinu, ali i naučiti ih kako odgovorno raspolagati svojim novcem, pokrenuta je u listopadu 2018. godine. Cijeli je projekt bio podijeljen na tri natječajna dijela, a ulaznicu za završnicu projekta, u dvije kategorije, izborilo je 10 petih i šestih razreda te 10 sedmih i osmih razreda.
       
      Činjenica da su učenici, sudjelujući na projektu kojeg je inicirao UMFO, a čiji je glavni cilj bila promocija financijske pismenosti, uz stečeno znanje o financijama, otkrili i važnost timskog rada, zaokružila je i više nego uspješan devetomjesečni projekt kojeg su podržali i Ministarstvo obrazovanja te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
       
      Ispred UMFO-a, vrlo važu ulogu u projektu imala je Eva Horvat, članica Uprave RMF-a, koja je kao član žirija sudjelovala u odabiru škola, odnosno timova koji su se plasirali u završno natjecanje, a naravno i samih pobjednika u obje kategorije.
       
      Na završnoj svečanosti, Eva Horvat je istaknula sljedeće: „Svrha projekta je isticanje važnosti štednje za budućnost i mirovinu među djecom osnovnoškolske dobi. Financijska pismenost, odgovorno raspolaganje danas džeparcem, a sutra kućnim budžetom, najviše od svega važnost štednje za budućnost, pojmovi su i vještine kojima smo upoznavali djecu tijekom projekta. Pristigli završni radovi pokazatelj su nam da su djeca te dobi itekako sposobni usvojiti navedena znanja, a što je još važnije, primijeniti u svakodnevnom životu“, zaključila je Horvat.
       
      Nešto više od 400 učenika iz 20 osnovnih škola iz 18 hrvatskih gradova okupilo se u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na završnici velikog projekta – Male akademije financija, očekujući veliko finale, odnosno proglašenje najboljih.
       
      Najbolji u prvoj kategoriji (peti i šest razredi) jesu učenici iz Osnovne škole Budrovci, a pobjedu u drugoj kategoriji, onoj koja se odnosila na sedme i osme razrede, odnijeli su učenici Osnovne škole Blaža Tadijanovića iz Podcrkavlja pokraj Slavonskog broda.
       
      Oni su svojim radovima, prvi videom, a drugi stripom, ispisanim bećarcem i proširenom edukacijom o financijskoj pismenosti, osvojili žiri i u tijesnoj borbi s bodovima, kojima se procjenjivala tema, kreativnost i sadržaj, osvojili glavne nagrade – 15.000 kuna za svoju školu, i tablete za sve učenike koji su sudjelovali u projektu. Budrovčani, koji su sebe nazvali tim “Bud junior” su, štoviše, osmeročlani žiri, koji je pobjednike birao, oduševili zanimljivim video uratkom u kojem su objasnili kako je najbolje štedjeti i koja je razlika između prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa. Tužna je šutnja zavladala među okupljenima kad su na velikom ekranu prikazani životi umirovljenika u Slavoniji, kao i kako bi mirovinski sustav izgledao kada bi se masovno iseljavanje iz Hrvatske nastavilo. Teglica koja je u video predstavljala prvi mirovinski stup, u kadru je naime postala potpuno prazna. Htjeli smo pokazati kako su mirovine male i kako im je život težak. Također smo primijetili da malo tko zna, čak i među odraslima, kako izgleda mirovinski sustav i zašto je dobro ulagati u dobrovoljni mirovinski fond, odnosno treći stup.