Obvezni mirovinski fondovi

Najčešća pitanja - Obvezni mirovinski fondovi

  • Općenita pitanja

  • 1. Koja je razlika između mirovinskog društva i mirovinskog fonda?
    • Mirovinsko društvo može biti dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću čija je osnovna djelatnost osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima.
      Mirovinski fond u potpunosti je odvojen od poslovanja mirovinskog društva. To je zasebna imovina bez pravne osobnosti koja se osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskoga fonda i ulaganja tih sredstava radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskoga fonda u svrhu osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda. Mirovinski fond u vlasništvu je svojih članova. Njime upravlja mirovinsko društvo.
      Imovina mirovinskog fonda ne pripada mirovinskom društvu niti je dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, a ne može biti ni predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema mirovinskom društvu. Imovina mirovinskog fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.

  • 2. Koja je razlika između obaveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova?
    • Obvezni mirovinski fondovi djeluju u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. mirovinski stup), dok dobrovoljni mirovinski fondovi djeluju u okviru mirovinskog sustava kao dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup).
      U obveznom mirovinskom fondu se osiguravaju osiguranici koji su obvezno osigurani u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup). Pritom se mirovinski fondovi prema članstvu i načelima ulaganja dijele u tri kategorije: A, B i C, koje se međusobno razlikuju po ograničenjima članstva s obzirom na razdoblje do datuma umirovljenja te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Obveznim mirovinskim fondom, na temelju statuta fonda i Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, upravlja mirovinsko društvo.

  • 3. Kako mogu izmijeniti osobne podatke?
    • Osobni podaci mogu se izmijeniti pozivom na besplatni info telefon našeg kontakt centra 0800 0900 ili porukom elekroničke pošte na mojamirovina@rmf.hr, uz identifikacijske podatke (broj računa, OIB). Osim toga, osobne podatke možete izmijeniti i u našoj mobilnoj aplikaciji Raiffeisen mirovinski fondovi.
      U slučaju da član mijenja prezime, u e-mailu potrebno je priložiti i presliku nove osobne iskaznice.

  • Odabir obveznog mirovinskog fonda

  • 4. Gdje i kako se može učlaniti u obvezni mirovinski fond?
    • Osiguranik može izabrati obvezni mirovinski fond putem e-usluge REGOS-a u sklopu aplikacije e-Građani i na šalteru Središnjeg registra osiguranika (REGOS), koji se nalazi u svim poslovnicama Financijske agencije (FINA). Potrebno je predočiti osobnu iskaznicu i popuniti formular te izabrati mirovinsko društvo, odnosno obvezni mirovinski fond u koji osiguranik želi da se uplaćuje dio njegovih mirovinskih doprinosa. Mjesto i način učlanjenja isti su za sve obvezne mirovinske fondove u zemlji. Pogledajte popis poslovnica FINA-e.   

  • 5. Tko mora odabrati mirovinski fond i u kojem roku?
    • Osiguranici koji su osigurani u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji su mlađi od 40 godina obvezno se osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu koji sami izaberu.
      Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje uspostavlja se danom početka osiguranja u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Od tog dana nastaje obveza izbora mirovinskog fonda određene kategorije.
      Osiguranici su dužni u roku od mjesec dana od dana uspostavljanja njihova obveznog mirovinskog osiguranja odabrati mirovinski fond određene kategorije.
      Do dana izbora mirovinskog fonda određene kategorije sredstva osiguranika polažu se na privremeni račun.

  • 6. Što je s osiguranicima u dobi između 45 i 50 godina?
    • Osobe u dobi između 40 i 50 godina koje se prvi put zapošljavaju mogu, ali nisu obvezne, pristupiti novom sustavu mirovinskog osiguranja. Rok za prijavu iznosi mjesec dana od zapošljavanja ili uplate prvog honorara.

  • 7. Što je s poljoprivrednicima i obrtnicima (samostalnim uplatiteljima doprinosa)?
    • Oni su, također, dužni izabrati obvezni mirovinski fond te imaju sva prava i obveze kao i osobe stalno zaposlene kod nekog poslodavca. Jedina je razlika u tome što poljoprivrednici i obrtnici sami za sebe uplaćuju doprinose, dok za ostale to čini poslodavac. Uplatnice samostalnim uplatiteljima šalje Porezna uprava.

  • 8. Što ako osiguranik ne odabere fond u propisanom roku?
    • Ako osiguranik u roku od mjesec dana od uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja ne odabere mirovinski fond, Središnji registar osiguranika (REGOS) će ga po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije A jednog od četiri mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima.
       

  • A-B-C

  • 9. Na temelju čega osiguranik odlučuje o izboru kategorije mirovinskog fonda?
    • Kategorije obveznih mirovinskih fondova mogu biti A, B ili C te se međusobno razlikuju po ograničenjima članstva s obzirom na razdoblje do dana umirovljenja (referentni datum) te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Osiguranici kojima je do referentnoga datuma ostalo 10 ili više godina mogu biti članovi mirovinskog fonda kategorije A. Članovima mirovinskog fonda kategorije B mogu postati osiguranici kojima je do referentnog dana ostalo 5 ili više godina. Članovi mirovinskog fonda kategorije C mogu biti svi osiguranici.

      To znači da će, u slučaju da je članu fonda do dana ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ostalo manje od 5 godina, član prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima biti raspoređen u fond kategorije C. U slučaju da je članu fonda do dana ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ostalo 5 do 10 godina, član može samostalno odlučiti o promjeni kategorije fonda iz B u C, ali nema mogućnost promjene u kategoriju A. U slučaju da je članu fonda do dana ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ostalo više od 10 godina, član može samostalno odlučiti o promjeni kategorije fonda iz B u A ili C.

      Investicijska strategija i ograničenja ulaganja razliku se po kategorijama. Tako fond kategorije A pripada kategoriji rizičnijih fondova prema očekivanoj strategiji ulaganja koja proizlazi iz zakonskih ograničenja ulaganja, a za njega se očekuju viši prinosi u dugom roku te je primjeren mlađim osiguranicima. Obvezni mirovinski fond B ima profil rizičnosti i očekivane prinose slične trenutnim obveznim mirovinskim fondovima. Fond kategorije C najmanje je rizičan prema zakonskim ograničenjima i očekivanom profilu rizičnosti, ali će mu i očekivani prinosi biti niži te je primjeren najstarijim članovima mirovinskih fondova – onima pred umirovljenjem.

  • 10. Zašto su uvedene tri kategorije obveznih mirovinskih fondova?
    • Polazna ideja uvođenja kategorija obveznih mirovinskih fondova je ta da osiguranici na početku ulaska u mirovinski sustav lakše mogu podnijeti rizičnija ulaganja, za razliku od osiguranika s duljim mirovinskim stažem kojima je sigurnost ulaganja važnija od prinosa. Osiguranici na početku ulaska u mirovinski sustav imaju više vremena do umirovljenja i veću vjerojatnost da umanje i nadoknade eventualne gubitke.
      S druge strane, osiguranici s duljim mirovinskom stažem preferiraju sigurnost ulaganja spram zarade s obzirom na to da na raspolaganju imaju veći iznos ušteđenih sredstava i kraći rok za nadoknadu eventualnih gubitaka.

  • 11. Što ako osiguranik samostalno ne odabere kategoriju mirovinskog fonda?
    • Ako je član fonda po službenoj dužnosti raspoređen u mirovinski fond kategorije A, nakon isteka roka od 10 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A, bit će po službenoj dužnosti raspoređen u mirovinski fond kategorije B, osim ako prethodno nije osobno izvršio izbor kategorije mirovinskog fonda. 

      Svi osiguranici koji se nisu informirali o kategorijama mirovinskih fondova, nisu ništa poduzimali vezano uz promjene kategorije fonda, a postali su članovi nekog obveznog mirovinskog fonda prije 7.8.2014. godine članovi su fonda kategorije B

  • 12. Zbog čega je dobro da se investicijska strategija među fondovima različitih kategorija razlikuje?
    • U počecima mirovinske štednje osiguranici na osobnom računu u pravilu imaju znatno manje ušteđenih sredstava od osiguranika koji su neposredno pred mirovinom. Iz tog razloga eventualni pad vrijednosti do tada ušteđenih sredstava ne utječe znatno na iznos ukupnih očekivanih ušteđenih sredstava. Kad je riječ o osiguranicima s duljim mirovinskim stažem, iznos dotad ušteđenih sredstava je očekivano viši i u tom razdoblju svaki pad vrijednosti može uzrokovati značajnije gubitke u ukupnom iznosu očekivane kapitalizirane štednje. Stoga, unutar okvira tri kategorije (A, B i C), preporučuje se da se imovina osiguranika s kraćim mirovinskim stažem ulaže u financijske instrumente višeg očekivanog rizika koji dugoročno donose više prinose (poput dionica).
      Istovremeno, imovinu osiguranika s duljim stažem preporučuje se ulagati u financijske instrumente nižeg očekivanog rizika (poput državnih obveznica). Uvođenjem različitih kategorija, osiguranici imaju mogućnost odabrati ulaganje sredstava iz II. stupa obveznog mirovinskog fonda u više ili manje rizične instrumente.

  • 13. Može li netko drugi, u moje ime, odabrati kategoriju obveznog mirovinskog fonda?
  • 14. Kako mogu provjeriti što se događa s mojim mirovinskim doprinosima nakon što odaberem kategoriju obveznog mirovinskog fonda?
    • Uvid u stanje na osobnom računu u Raiffeisen mirovinskom fondu moguć je svakodnevno, čime je dana mogućnost kontrole i praćenja redovitosti uplata te koliko se sredstva kapitaliziraju, odnosno uvećavaju.
      Za članove Raiffeisen mirovinskih fondova uvid u osobni račun je omogućen pozivom u kontakt centar Raiffeisen mirovinskog društva, putem Internet stranice mirovinskog društva uz zaporku (PIN) koju ste dobili prilikom učlanjenja i/ili ugovaranjem besplatne usluge SMS poruke koju dobivate nakon svake uplate doprinosa.  
      Elektronički korisnički pretinac Moj sandučić je dostupan za sve obveznike II. stupa i za sve korisnike I. stupa. Pristup usluzi omogućen je putem ENA sustava elektroničkih usluga s primjenom a-PASS vjerodajnice ili tokena banke.   
      Pristup osobnom računu omogućen vam je i putem aplikacije Moj osobni račun u sklopu e-usluge REGOS-a.

  • 15. Zašto ne mogu promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda češće nego jednom godišnje?
    • Zakon o obveznim mirovinskim fondovima propisuje da se kategorija fonda može promijeniti samo jednom godišnje kako bi se spriječile pretjerane fluktuacije imovine članova koje su nepotrebne.

  • Institucije u mirovinskom sustavu

  • 16. Koja je uloga Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA)?
    • Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) nadzorno je tijelo u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.
      HANFA provodi nadzor nad poslovanjem burza i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, povezanih zastupnika, središnjega klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkog fonda i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i factoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.
      HANFA je osnovana 2005. godine spajanjem triju postojećih nadzornih institucija: Komisije za vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor društava za osiguranje.
      HANFA je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svoga djelokruga i nadležnosti propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i drugim zakonima. Odgovorna je Hrvatskom saboru. Pogledajte više informacija o HANFA-i.

  • 17. Koja je uloga depozitara?
    • Depozitar jest kreditna institucija kojoj je mirovinsko društvo na temelju zaključenog ugovora povjerilo imovinu mirovinskog fonda na pohranu i čuvanje na posebnom računu. Depozitar može biti kreditna institucija koja ima odobrenje nadležnog tijela za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun mirovinskog društva. Depozitar mora biti spreman i sposoban ispuniti sve organizacijske zahtjeve i uvjete potrebne za ispunjenje dužnosti depozitara prema odredbama zakona koji uređuju poslovanje mirovinskog društva. Niti jedan subjekt ne smije djelovati i kao mirovinsko društvo i kao depozitar. Svaki mirovinski fond može imati samo jednog depozitara, a poslovi depozitara svih kategorija mirovinskih fondova kojima društvo upravlja moraju biti povjereni istomu depozitaru. Pri obavljanju poslova depozitara za više mirovinskih fondova, imovina, djelatnost i evidencije svakog mirovinskog društva moraju biti potpuno odvojeni – kako međusobno, tako i od samoga depozitara. Depozitar mora djelovati isključivo u interesu članova mirovinskih fondova za koje obavlja poslove depozitara, a podatke koji su mu učinjeni dostupnima dužan je čuvati kao poslovnu tajnu.

  • 18. Koja kreditna insitucija ima ulogu depozitara Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova?
    • Depozitna banka Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova je Privredna banka Zagreb d.d.

  • Osobni mirovinski račun i vrijednost obračunske jedinice

  • 19. Što je to osobni mirovinski račun?
    • To je individualni račun osiguranika/člana fonda koji se otvara u izabranom mirovinskom fondu, a na kojem se prikuplja i kapitalizira njegova osobna mirovinska štednja (uplaćeni doprinosi uvećani za ostvareni prinos). Uvid u stanje osobnog računa u obveznom mirovinskom fondu svakom osiguraniku daje mogućnost kontrole uplaćuje li mu poslodavac mirovinske doprinose redovito te koliko se godišnje kapitaliziraju (uvećavaju) ušteđena sredstva.

  • 20. Kako mogu saznati stanje na svom računu u obveznom mirovinskom fondu?
    • Stanje na svom osobnom mirovinskom računu član Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova može saznati:

      • putem mobilne aplikacije Raiffeisen mirovinski fondovi
      • pozivom na besplatni info telefon 0800 0900 – prilikom kontakta s operaterom potrebno je znati broj Vašeg mirovinskog računa i zaporku (PIN);
      • putem interneta –  za uvid u svoj osobni račun potrebno je znati broj Vašeg mirovinskog računa i zaporku (PIN);
      • korisnici mobilne aplikacije dobivat će push poruku prilikom svake uplate na osobni račun;
      • automatskom SMS porukom dobivat ćete obavijesti prilikom svake uplate na Vaš osobni račun. Na zaslon Vašeg mobilnog telefona stići će SMS poruka o novonastaloj promjeni. Da biste se mogli koristiti ovom opcijom, važno je da ste u upitniku koji smo Vam poslali nakon učlanjenja u fond naveli točan broj svog mobilnog telefona i da ste izabrali ovaj način obavještavanja.

      Svi osiguranici obveznih mirovinskih fondova mogu imati pristup Elektroničkom korisničkom pretincu – Moj sandučić putem ENA sustava elektroničkih usluga s pimjenom e-PASS vjerodajnice ili tokena banke.

  • 21. Što je obračunska jedinica?
    • Osobni mirovinski računi vode se u obračunskim jedinicama. Svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda čini ukupnu vrijednost imovine fonda.

      Pomoću vrijednosti obračunske jedinice na određeni dan lako možete izračunati koliko sredstava imate na računu. Broj obračunskih jedinica na osobnom računu pomnožite s dnevnom vrijednosti obračunske jedinice u eurima i dobit ćete iznos na Vašem računu.

  • 22. Zašto se svakodnevno mijenja / povećava /smanjuje stanje na mom mirovinskom računu i vrijednost obračunske jedinice?
    • Osobni mirovinski računi vode se u obračunskim jedinicama. To je vrijednost jednog udjela u ukupnoj neto imovini mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda čini ukupnu vrijednost imovine fonda.

      Vrijednost obračunske jedinice svakodnevno se mijenja jer je fond uložio sredstva u određene vrijednosne papire (npr. obveznice, dionice) i drugu imovinu čija se vrijednost na domaćim i svjetskim tržištima svakodnevno mijenja. U skladu s time, svakodnevno se mijenja i vrijednost ukupne neto imovine fonda, odnosno vrijednost obračunske jedinice. Zbog istog se razloga mijenja i novčana vrijednost stanja na osobnom mirovinskom računu člana. Pogledajte više informacija o ulaganjima fondova.

  • Uplate/isplate doprinosa

  • 23. Tko uplaćuje doprinose na moj osobni mirovinski račun u obveznom mirovinskom fondu?
    • Mirovinske doprinose za svoje je zaposlenike svakoga mjeseca dužan uplaćivati poslodavac, osim u slučaju tzv. samostalnih uplatitelja doprinosa (poput obrtnika, poljoprivrednika i dr.) koji sami uplaćuju mirovinske doprinose.

  • 24. Mora li poslodavac znati koji sam obvezni mirovinski fond odabrao?
    • Ne, vaš poslodavac neće znati u koji fond ste upisani niti na to ima pravo. On će uplaćivati Vaše ukupne mirovinske doprinose na račun REGOS-a, koji će 15 posto rasporediti na račun državne riznice, a preostalih pet posto na račun fonda kojemu pripadate. Poslodavac, prema važećim zakonima, ne smije ni na koji način utjecati na izbor obveznog mirovinskog fonda svojih zaposlenika.

  • 25. Što se događa ako poslodavac ne uplaćuje propisane mirovinske doprinose?
    • Ako nema uplata doprinosa za nekog osiguranika, nema ni priljeva sredstava na njegov osobni mirovinski račun u fondu, a to se može lako provjeriti pozivom u fond ili na info telefon REGOS-a. Osiguranici mogu imati stalan uvid u stanje svog računa u fondu pa time i u uplate poslodavca.

  • 26. Što se događa u slučaju da je osoba duže vrijeme na bolovanju?
    • U slučaju da bolovanje traje duže od 42 dana, uplatu svih mirovinskih doprinosa preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

  • 27. Može li član fonda ili itko drugi podignuti novac s računa?
    • Član fonda ne može podignuti sredstva s osobnog računa iako su ona njegovo osobno i trajno vlasništvo. Ušteđena sredstva mogu se koristiti isključivo za isplatu mirovine, i to samo u trenutku kada za to dođe vrijeme, tj. budu ispunjeni zakonski uvjeti. Mirovinu iz II. i III. stupa isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo. Pročitajte više informacija o mirovinama iz II. i mirovinama iz III. stupa.

      Sredstva na osobnom mirovinskom računu zakonom su zaštićena od ovrhe, stečaja ili likvidacije i ne ulaze u stečajnu masu osiguranika ili depozitne banke, stoga ih ne može podignuti nitko osim samog člana po ispunjenju uvjeta.

  • 28. Ostao sam bez posla, što se događa s mojim novcem u fondu? Što trebam učiniti?
    • Ako ste ostali bez zaposlenja, novac ostaje na osobnom mirovinskom računu do ponovnog zaposlenja i pritom se uredno kapitalizira, tj. uvećava. Ako osoba ostane nezaposlena do mirovine, sve dotadašnje uplate uvećane za prinos koji se pribrajao sve te godine u trenutku umirovljenja će biti prebačene u izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovinu.
      Kada se ponovno zaposlite, mirovinski će se doprinosi nastaviti uplaćivati u ranije odabrani obvezni mirovinski fond.

  • 29. Što u slučaju smrti člana fonda? Kada i kako mogu naslijediti sredstva?
    • Molimo Vas da u slučaju smrti člana fonda o tome obavijestite mirovinsko društvo koje upravlja fondom.
      Napominjemo da je bilo kakvo raspolaganje sredstvima ušteđenima u obveznom mirovinskom fondu vezano uz ostvarivanje prava iz prvog mirovinskog stupa (HZMO).
      Novac možete naslijediti samo i jedino u slučaju smrti člana fonda, i to ako je ona nastupila prije početka korištenja mirovine, uz ispunjavanje pretpostavljenih zakonskih uvjeta. Pročitajte više o nasljeđivanju sredstava iz II. stupa.

  • 30. Mogu li podići sredstva iz II. stupa prije ostvarenja prava na mirovinu?
    • Ne, sredstva se ne mogu podići niti možete zatražiti isplatu prije ostvarenja prava na mirovinu iz I i II. stupa.  

  • 31. Postoji li mogućnost prijevremene isplate iz II. stupa?
    • Ne. Mirovina iz II. stupa ostvaruje se istodobno s ostvarenjem prava na mirovinu iz I. stupa.

  • 32. Gdje mogu dobiti informacije o uplatama na moj mirovinski račun i razlozima različitih iznosa na mirovinskom računu i isplatnoj listi?
    • Za sve takve informacije obratite se svojem poslodavcu i/ili REGOS-u.

  • 33. Kome se obratiti kada na pregledu uplata doprinosa poslodavca nije vidljiva uplata?
    • Trebate se obratiti svojem poslodavcu.

  • Benificirani radni staž, prijevremene i invalidske mirovine

  • 34. Što je s mirovinskim doprinosima za osobe kojima se mirovine određuju po posebnim propisima?
    • Član mirovinskog fonda čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisima koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili kojem se mirovina određuje prema tom propisu, mogao je do 20.03.2014. dati izjavu Središnjem registru osiguranika da želi i nadalje ostati član mirovinskog fonda. Ako to nije učinio, Središnji registar osiguranika prenio je u državni proračun ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) bivšem će članu mirovinskog fonda po stjecanju prava na mirovinu odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

      Za ostale osobe čija su prava iz mirovinskog osiguranja određena posebnim propisima nisu za sada donesena takva zakonska rješenja te će se njihova sredstva po stjecanju uvjeta za mirovinu prenijeti u državni proračun radi isplate mirovine putem HZMO-a.
      Jedino u slučaju smrti člana sredstva iz obveznog mirovinskog osiguranja pripadaju nasljednicima, i to ako nema korisnika obiteljske mirovine.

  • 35. Što se događa sa sredstvima u fondu ako osoba ode u invalidsku mirovinu?
    • Ako za člana mirovinskog fonda nastane potpuni gubitak radne sposobnosti, s pravom na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda mirovinsko će društvo putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti u državni proračun, a HZMO će mu odrediti invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i to kao da je član fonda bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

      Za člana mirovinskog fonda koji je stariji od 55 godina i koji je član mirovinskog fonda duže od 10 godina, ako bi mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne invalidske mirovine iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sredstva s računa člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere i koje mu osigurava trajnu mjesečnu invalidsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.

  • Naknade

  • 36. Koje vrste naknada postoje?
    • Prema važećim zakonskim odredbama te Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima i propisima HANFA-e, mirovinsko društvo može naplatiti izlaznu i upravljačku naknadu. U slučaju izlaska iz fonda u vremenu kraćem od tri godine, osiguranik plaća izlaznu naknadu na ukupno ušteđena sredstva.
      Za poslove depozitara, depozitar ima pravo na naknadu. Najviši postotak naknada propisuje HANFA.
      Upravljačka naknada i naknada depozitaru obračunavaju se od ukupne imovine fonda.

  • 37. Kolika se izlazna naknada naplaćuje prilikom promjene fonda?
    • Ta se naknada naplaćuje u slučaju da osiguranik odluči promijeniti obvezni mirovinski fond, a od prvog izbora nije proteklo najmanje tri godine. Izlaznu naknadu, kao i sve ostale naknade, zaračunavaju svi obvezni mirovinski fondovi.
      Prema zakonskim propisima, izlazne naknade iznose:

      • u prvoj godini članstva 0,8%,
      • u drugoj godini članstva 0,4%,
      • u trećoj godini članstva 0,2%.

      Nakon tri godine članstva izlazna se naknada ne naplaćuje.

  • 38. Kada mogu besplatno promijeniti fond?
    • Nakon tri godine članstva u fondu možete besplatno promijeniti izabrani fond. Do tada se naplaćuju izlazne naknade.  

  • 39. Koliko iznosi ulazna naknada?
    • Od 1. siječnja 2024. godine u potpunosti je ukinuta ulazna naknada za uplatu doprinosa u II. stup.

  • 40. Koliko iznosi naknada za upravljanje imovinom?
    • Radi pokrića troškova upravljanja imovinom fonda mirovinsko društvo za upravljanje zaračunava mirovinskomu fondu određenu naknadu. Naknada za upravljanje se mijenja sukladno Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima. U 2024. godini ona iznosi 0,25% godišnje od ukupne imovine fonda umanjene za financijske obveze mirovnskog fonda. Upravljačka naknada se svake sljedeće godine postpuno smanjuje za 0,01% godišnje, na 0,20% u 2029. i narednih godina.

  • 41. Koliko iznosi naknada depozitaru?
    • Za poslove depozitara depozitar ima pravo na naknadu čiji najviši postotak propisuje HANFA, koja će svake godine, za narednu kalendarsku godinu, odlukom utvrditi visinu naknade depozitaru, ali ista ne može biti viša od 0,1% od prosječne godišnje neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.
      Naknada koja se na teret članova Fonda plaća depozitaru za Raiffeisen obvezne mirovinske fondove, godišnje u postotku od ukupne imovine fonda umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja, iznosi 0,017% godišnje.

  • Ulaganja fonda i sigurnost sredstava u fondu

  • 42. Što mirovinsko društvo radi s mojim novcem?
    • Mirovinsko društvo ulaže sredstva mirovinskog fonda s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda.
      Sredstva mirovinskog fonda se ulažu prema ulagačkoj politici, a u skladu sa zakonskim odredbama. Zakon o obveznim mirovinskim fondovima vrlo jasno i konkretno određuje način na koji mirovinski fondovi mogu ulagati te strukturu prema vrsti imovine, državama i regijama, valutama, gospodarskim sektorima i ostalom. Pročitajte više o strukturi ulaganja svakog Raiffeisen mirovinskog fonda.

  • 43. Što je prinos fonda?
    • Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno rečeno, to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond, tj. dobit koju je ostvarilo mirovinsko društvo na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda tijekom nekog vremenskog razdoblja.
      Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskog fonda (npr. cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u portfelju fonda), odnosno o investicijskoj politici mirovinskog društva koje upravlja mirovinskim fondom.

  • 44. Što je referentni, a što zajamčeni prinos? Kakvu mi sigurnost kao članu fonda pruža jamstveni polog?
    • Svakom članu mirovinskog fonda jamči se prinos u visini referentnog prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova, umanjenog za dvanaest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije A, šest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije B te tri postotna boda u mirovinskom fondu kategorije C.
      Stopa referentnog prinosa mirovinskih fondova izračunava se za svaku kategoriju mirovinskih fondova za proteklu kalendarsku godinu, i to kao ponderirana aritmetička sredina stopa prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova iste kategorije za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine, pri čemu je ponder udio neto vrijednosti imovine pojedinog mirovinskog fonda u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije na posljednji radni dan u kalendarskoj godini.
      Ako je prosječan godišnji prinos mirovinskog fonda tijekom razdoblja od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenog prinosa, mirovinsko će društvo mirovinskom fondu uplatiti razliku do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa, a ako to nije dovoljno, iz temeljnog kapitala mirovinskog društva do najviše 50% temeljnog kapitala mirovinskog društva.
      Izračun zajamčenog prinosa obavlja se u siječnju svake godine za prethodnu kalendarsku godinu.

  • Mirovine

  • 45. Kako u mirovinu iz II. stupa?
    • Kada član ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana Fonda prenijet će se:

      1. mirovinskom osiguravajućem društvu - kada se član u postupku ostvarivanja prava svojom osobno potpisanom izjavom REGOS-u opredijeli za ostvarivanje mirovine i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, a iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti mu se određuje osnovna mirovina,

      2. u državni proračun - kada se član u postupku ostvarivanja prava svojom osobno potpisanom izjavom REGOS-u opredijeli za mirovinu određenu kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Ako član Fonda nije ostvario pravo i uvjete na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a na Referentni dan nije u osiguranju, kapitalizirana sredstva s njegovog osobnog računa mogu se prenijeti mirovinskom osiguravajućem društvu po ostvarivanju dobnih uvjeta za starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.


      Ako ste stekli uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu temeljem individualne kapitalizirane štednje – II. stupa, navodimo pet osnovnih koraka do ostvarivanja prava na mirovinu iz II. stupa mirovinskog osiguranja:

      • Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) izdaje budućem korisniku mirovine rješenje o priznavanju prava na mirovinu, a za članove obveznog mirovinskog fonda (dalje: OMF) dostavlja podatke iz rješenja REGOS-u.

      • Član OMF / budući umirovljenik izabire mirovinsko osiguravajuće društvo (dalje: MOD) prijavom REGOS-u (Obrazac R-POD). Popis i kontakti mirovinskih osiguravajućih društava kojima se član može obratiti za sva dodatna pitanja vezana uz način i uvjete isplate mirovine su: 
        Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.
        Heinzelova 44, 10 000 Zagreb
        Info telefon: 01/5581-720, web stranica: www.rmod.hr
         
        Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.
        Gradiščanska ulica 26, 10000 Zagreb
        Info telefon: 01/2231-430, web stranica: www.hrmod.hr

      • Nakon što su u REGOS-u zaprimljeni podaci iz Rješenja o priznavanju prava na mirovinu od HZMO i protekao rok za promjenu izbora MOD-a (prijavom REGOS-u na obrazcu R-POD), REGOS izdaje nalog obveznom mirovinskom društvu za doznaku sredstava s osobnog računa člana OMF/budućeg korisnika mirovine na račun izabranog MOD-a.

      • Izabrani MOD s članom OMF / budućim umirovljenikom zaključuje ugovor o mirovini nakon što iz REGOS-a zaprimi podatak iz obrasca R-POD i o ukupnom iznosu kapitaliziranih sredstava na osobnom računu na dan zatvaranja osobnog računa.

      • Iz doznačenih sredstava, umanjenih za propisanu naknadu, MOD, sukladno sklopljenom ugovoru, isplaćuje umirovljeniku mirovinu II. stupa.

  • 46. Koje vrste mirovina iz II. stupa postoje i o čemu ovisi moja mirovina?
    • Mirovine iz sustava kapitalizirane štednje, II. stup isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo.

      Popis i kontakti mirovinskih osiguravajućih društava kojima se član može obratiti za sva dodatna pitanja vezana uz način i uvjete isplate mirovine su: 
      Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.
      Heinzelova 44, 10 000 Zagreb
      Info telefon: 01/5581-720, web stranica: www.rmod.hr
       
      Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.
      Gradiščanska ulica 26, 10000 Zagreb
      Info telefon: 01/2231-430, web stranica: www.hrmod.hr


      Iznos mirovine ovisi o:
      • vrsti mirovine koju izaberete,
      • visini uplate,
      • Vašim godinama života.

       

  • 47. Ima li obitelj preminulog člana II. stupa pravo na obiteljsku mirovinu?
    • Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva s računa tog člana mirovinsko društvo će putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti u državni proračun. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odredit će obiteljsku mirovinu na temelju ukupnog mirovinskog staža umrlog osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je umrli osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. 

      Za člana mirovinskog fonda koji u trenutku smrti bio stariji od 55 godina i ako je bio član mirovinskog fonda duže od 10 godina, te ako bi članovima obitelji na temelju ukupnih kapitaliziranih sredstava umrloga člana mirovinskog fonda, mjesečna svota obiteljske mirovine koja bi pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne obiteljske mirovine iznosila više od mjesečne svote obiteljske mirovine, u tom slučaju ukupna kapitalizirana sredstva s računa umrlog člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje članovi obitelji izaberu, a koje im osigurava mjesečnu obiteljsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom. 

      Za detaljne informacije vezane uz ovu temu potrebno je kontaktirati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. 

       

  • 48. Ako član koristi obiteljsku mirovinu po pokojnom supružniku iz I. stupa, kada može koristiti sredstva iz svog II. stupa?
    • Mirovinu iz II. stupa moguće je aktivirati tek kada stekne uvjete za svoju mirovinu i ishodi rješenje o mirovini od  HZMO-a.

  • 49. Što se događa sa sredstvima u fondu ako osoba ode u invalidsku mirovinu?
    • Ako za člana mirovinskog fonda nastane potpuni gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda mirovinsko će društvo putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti u državni proračun, a HZMO će mu odrediti invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i to kao da je član fonda bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

      Za člana mirovinskog fonda koji je stariji od 55 godina i koji je član mirovinskog fonda duže od 10 godina, ako bi mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne invalidske mirovine iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sredstva s računa člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere i koje mu osigurava trajnu mjesečnu invalidsku mirovinu prema svom programu, u skladu s posebnim zakonom.

      Ako kod člana mirovinskog fonda nastane djelomični gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu ili pravom na privremenu invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, član fonda može ostvariti pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, kao da je bio osiguran samo u tom osiguranju, a ukupna svota kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa nakon ostvarivanja prava na tu mirovinu prenosi se putem Središnjeg registra osiguranika u državni proračun. 

      Za detaljne informacije vezane uz ovu temu potrebno je kontaktirati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. 

  • 50. Što se događa sa sredstvima u fondu članovima kojima se mirovine određuju po posebnim propisima?
    • Članovi čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava iz mirovinskog osigurana djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili im se mirovina određuje prema tom propisu, stjecanjem uvjeta za umirovljenje prema tom propisu može odabrati želi li da mu se mirovina određuje posebnim propisom ili će primati mirovinu prema Zakonu o mirovinskm osiguranju. 

      Ako član odabere mirovinu po posebnom propisu, tada se sredstva s osobnog računa u II. stupu prenose u državni proračun, a ako odabere mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sredstva ostaju u II. stupu do ostvarenja prava na mirovinu prema Zakonu o mirovinskkom osiguranju. 

      Za detaljne informacije vezane uz ovu temu potrebno je kontaktirati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. 

  • 51. Postoji li mogućnost jednokratne isplate ukupnih sredstava iz II. stupa?
    • Moguća je djelomična jednokratna isplata u novcu u visini do 20% od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu društva za isplatu mirovine, uz dodatne uvjete propisane Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima.