Izvor fotografije: HGK

„Od 2020. do 2025. rast imovine pod upravljanjem dobrovoljnim fondovima iznosi 90 posto - to nije samo rezultat prinosa, već i rezultat uplata. To znači da građani prepoznaju tu vrstu štednje. Nadalje, broj članova u tom je razdoblju porastao 30-ak posto, kada je riječ o neto broju članova jer ih je mnogo otišlo u mirovinu. Ti nam podaci daju nadu u svijetlu budućnost i smisao proizvoda dobrovoljne mirovinske štednje koja je jedini namjenski štedni proizvod“, rekla je Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i predsjednica Grupacije mirovinskih fondova HGK, na Okruglom stolu koji je Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala povodom Svjetskog dana štednje.

U panelu Štednja, ulaganja i financijska pismenost, u kojem je sudjelovala Eva Horvat, govorilo se o aktualnim trendovima i očekivanjima kod pojedinih oblika štednje i ulaganja, uz naglasak na značaj financijske pismenosti i ulogu novih tehnologija kod mladih prilikom odabira i korištenja financijskih usluga. Uz našu članicu Uprave, u panelu su sudjelovali Tadija Vrdoljak, predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK i član Uprave Hrvatske poštanske banke, Marin Hrešić, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK i predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatia, i Božo Šaravanja, član Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group.

Najvažnije je informirati i educirati građane, a informacije o Raiffeisen dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, kao i mogućnosti učlanjenja u fond, mogu se pronaći putem nekoliko kanala. „Banke kao kanal još uvijek su najbolji jer građani i dalje najviše vole doći u poslovnici i u razgovoru s bankarom čuti što se sve nudi na tržištu. I naši prodajni agenti također informiraju građane, a s druge strane, sve se informacije mogu pronaći na našim digitalnim kanalima te imamo i mogućnost digitalnog učlanjenja preko web stranice i preko naše mobilne aplikacije“, rekla je Eva Horvat.

Da bi ta edukacija trebala početi što ranije, složili su se svi panelisti. „Financijska pismenost svakako bi trebala biti dio kurikuluma u osnovnim i srednjim školama, ali ne samo u vidu predavanja, već i kroz praktične vježbe i radionice. Mi kao Društvo provodimo razne projekte čija su ciljana publika studenti i školarci, kako iz osnovnih, tako i iz srednjih škola, a s nekim projektima obuhvatili smo čak i vrtićku dob. Smatramo da je doista jako važno u financijsko opismenjavanje građana uključiti mlađu populaciju“, poručila je Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Osim panela Štednja, ulaganja i financijska pismenost, održan je i panel Tržište kapitala - izazovi i prilike za građani, gdje se razgovaralo o izazovima i prilikama koje građanima pruža tržište kapitala, stanju, kretanjima i digitalizaciji procesa na tržištu te nedavno donesenom Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj do 2030. godine. U tom su panelu Ivana Gažić, predsjednica Uprave, Zagrebačke burze, Gordana Soldo, savjetnica Uprave FINA-e i Martina Verić, članica Upravnog vijeća HANFA-e.

Usto, na Okruglom stolu Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK, predstavio je analizu HGK o financijskoj imovini i depozitima kućanstava, a svoja izlaganja održale su i Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, te Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija.