Povodom Svjetskog dana štednje u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održan je Okrugli stol na kojem se govorilo o makroekonomskom okviru i aktualnim trendovima po pitanju različitih oblika štednje i ulaganja. Istaknuta je važnost kontinuiranog unaprjeđenja financijske pismenosti u društvu, posebno mladih.

U sklopu Okruglog stola održan je i panel „Štednja u aktualnim uvjetima i značaj financijske pismenosti“ u kojem je sudjelovala Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. i predsjednica Grupacije mirovinskih fondova HGK. Uz nju, u panel raspravi sudjelovali su Ivan Jandrić, član Uprave Addiko banke te predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK, Goran Banjanin, član Uprave ZB investa, Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost u Ministarstvu financija te Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze.

Svi sudionici panela istaknuli su kako je kod donošenja odluka o ulaganjima potrebno razmišljati dugoročno te je naglašena važnost edukacije, a poglavito da je i dalje jako važno raditi na financijskom opismenjavanju mladih. Dionici financijske industrije važna su karika u tome te stoga puno rade na financijskom opismenjavanju, no u tome nisu sami. Obrazovne institucije, kako je rečeno na Okruglom stolu, također bi trebale provoditi aktivnosti s istim ciljem. Da neke to uistinu i rade pokazala je brojnost mladih ljudi u publici. Naime, na Okruglom stolu su prisustvovali učenici i studenti iz pojedinih zagrebačkih škola i fakulteta.

Osim panel rasprave, u sklopu Okruglog stola održana su i predavanja o štednji, kamatama, inflaciji i financijskoj pismenosti. Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja predstavio je Analize depozita sektora kućanstava po županijama. Prošle godine naglašen je rast depozita kućanstava, kada je godišnja stopa prešla 13 posto,  iako u promijenjenim okolnostima realnog pada plaća zbog izuzetno visoke inflacije te uz i nadalje vrlo niske pasivne kamatne stope banaka na depozite.

Osim Gorana Šaravanje, svoje predavanje održala je i direktorica direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a Maja Bukovšak koja je istaknula kako sve brži rast dohodaka i usporavanje inflacije omogućuju kućanstvima postupno obnavljanje štednje.

Govoreći o aktivnostima HGK u području financijske pismenosti, Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK istaknula je kako je kroz aktivnosti Komore u ovoj godini do sada obuhvaćeno više od 1.100 učenika i profesora srednjih škola u šest gradova te studenata na pet fakulteta. Teme koje posebno zanimaju mlade su održive financije, digitalizacija financijskih usluga i kriptoimovina.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), istaknuo je da posljednji rezultati istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj govore da je čak 95 posto ispitanih građana svjesno utjecaja inflacije na njihov život. Iako samo 25 posto građana živi za danas, ne misleći na budućnost, ipak njih 33 posto radije troši novac nego dugoročno štedi. "Inflacija je neminovno utjecala na mogućnost štednje kod dijela stanovništva, ali je važno kroz programe financijskih edukacija nastaviti educirati, a posebno mlađe generacije o važnosti osobne dugoročne štednje kako bi u mirovini ostvarili svoje pravo na dostojanstven život. Gotovo cijela Europska unija susreće se s velikim izazovom starenja stanovništva i štednju trebamo primarno promatrati kao naviku koju njegujemo od što ranije dobi. Također, važno nam je i da mladi prepoznaju sve rizike ulaganja koja su im se putem društvenih mreža nude uz obećanja visoke zarade i da ne nasjedaju lako na financijske prijevare putem interneta. Sve je to dio znanja koji je potreban novim generacijama kada govorimo o štednji za njihovu budućnost“, zaključio je Žigman.