Financijska pismenost

Među svim projektima izdvajamo najznačajnije

  • Raiffeisen Future Boost_2020
    • Raiffeisen Future Boost_2020 projekt Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. u suradnji s Večernjim listom d.d. koji smo započeli u 2019. godini, sastojao se od  predavanja o financijskoj pismenosti na četiri fakulteta u tri različita hrvatska grada.
       
      Uslijed okolnosti izazvanih sprečavanjem širenja virusa COVID-19 projektu Raiffeisen Future Boost smo izmijenili koncept i pretvorili u emisije o financijskoj pismenosti koje vodi popularni voditelj i stand up komičar Ivan Šarić koji će pokušati svojim gledateljima približiti pojmove iz svijeta financija i ekonomije koje se tiču svih nas.
      Naime, u seriji intervjua u kojima je ugostio osobe iz svijeta financija, možete ćete saznati odgovore na sva „financijska“ pitanja koja su vas cijelo vrijeme mučila, ali se niste imali s kime posavjetovati.


      1. epizoda
      U prvoj epizodi imali smo priliku čuti više o nužnoj financijskoj pismenosti od prvog čovjeka financija u Republici Hrvatskoj, potpredsjednika Vlade i ministra financija, dr. sc. Zdravka Marića. Ministar Marić pridružio se Ivanu putem Zoom aplikacije i otkrio kako se osjeća kada barata milijardama kuna i eura, kako izgleda kupovina državne obveznice ali i naglasio važnost funkcioniranja cijelog sustava kako bi država normalno funkcionirala u izvanrednim okolnostima poput ove.
      Zašto je bitna financijska pismenost?
      Ministar Marić je još jednom naglasio važnost financijskog obrazovanja za sve dobne skupine, te objasnio kako funkcionira mirovinski sustav i koja je uloga svih nas u cijelom procesu. 
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-ide-dalje-ivan-saric-u-prvoj-emisiji-ugoscuje-ministra-marica-1402559 


      2. epizoda
      Raiffeisen Future Boost - Ivan Šarić ugostio je guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. 

      Ivan Šarić i guverner Vujčić pokušali su gledateljima približiti ulogu HNB-a i pojmove vezane uz financijsku pismenost, ali i potaknuti na razmišljanje o budućim ulaganjima i mirovini.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-nakon-ministra-marica-sljedeci-gost-ivana-sarica-je-guverner-hnb-a-boris-vujcic-1404412


      3. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan Šarić ugostio je još jednog poznatog hrvatskog ekonomistu koji je gledateljima pokušao približiti dužnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu HANFA), objasniti pojmove vezane uz financije i mirovine, te pomoći da razmisle o svojoj financijskoj budućnosti.

      Dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, objasnio je kako izgleda dužnost predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e te koje su nadležnosti HANFA-e ,od širokog spektra financijskih nebankarskih usluga, regulacije i nadzora tržišta kapitala, preko osiguranja do investicijskih i mirovinskih fondova.

      Žigman je naglasio da HANFA ima ovlasti reguliranja financijskog tržišta i propisivanja pravila, slično kao što policajac regulira sigurnost prometa, HANFA je tu da regulira sigurnost financijskih usluga u Republici Hrvatskoj.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-trecoj-epizodi-gostuje-predsjednik-upravnog-vijeca-hanfe-ante-zigman-1405980


      4. epizoda
      Nakon 3 poznata ekonomista, u četvrtoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan Šarić ovoga puta ugostio je malo drugačijeg gosta, poznatog informatičkog stručnjaka Marka Rakara.

      Poslušajte što ovaj svestrani intelektualac misli o ekonomskim temama i pogledajte četvrtu emisiju Raiffeisen Future Boost.

      Na pitanje zašto ekonomija ne može nastaviti gdje je stala prije pandemije koronavirusa rekao je: "Ekonomija je beskrajno složeni mehanizam i mi očekujemo da ti mehanizmi cijelo vrijeme funkcioniraju - da robe budu isporučene, da se usluge izvršavaju na vrijeme na mjestima na koje moraju biti izvršene. Odjedanput je ekonomija, doslovce cijela svjetska ekonomija je dignula ručnu kočnicu. Svi smo stali i gledali što se događa. Sada kada ulazimo u zonu restartanja ekonomije, sve te tokove moramo ponovno pokrenuti u ispravnom redoslijedu", zaključio je Marko Rakar.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-marko-rakar-dolazi-u-goste-ivanu-saricu-1409477​


      5. epizoda

      Serijal Raiffeisen Future Boost na Večernjem TV-u ugostio je još jednog poznatog domaćeg ekonomista. Ovaj put voditelj Ivan Šarić razgovarao je sa Zdenkom Adrovićem, direktorom Hrvatske udruge banaka, koji je objasnio ulogu HUB-a u Hrvatskoj i općenito govorio o specifičnostima vezanim uz financije i mirovine.

      Gospodin Adrović odmah na početku objasnio je da je HUB osnovan po uzoru na strane institucije te u načelu skrbi o bankama, promovira njihovu djelatnost, štiti ih i obavještava javnost o svemu što se događa u bankarskom sektoru. S obzirom na to da je riječ o vrlo bitnom sektoru i za građanstvo i za državu, na HUB-u leži velika odgovornost kojom štiti ugled bankarske struke. Dodao je i da udruga danas broji 18 članova, isključivo su to banke, te da se vidi trend smanjivanja broja banaka u Hrvatskoj, kao i u svijetu.

      Na pitanje, koji oblik štednje odabrati: životno osiguranje, oročenu štednju ili treći mirovinski stup? Kao i većina prethodnih gostiju, Adrović je rekao da to ponajprije ovisi od osobe do osobe. Mlade osobe, koje do svoje mirovine moraju raditi još 40-ak godina, proći će sigurno nekoliko ciklusa kriza, poslovnih uzleta i gospodarskih prilika, mogu biti sklonije investicijama te za njih ne bi preporučio oročavanje. Oročavanje je sigurnije za starije osobe koje štede za određenu priliku i žele što više zaštititi svoju glavnicu. Stoga mladi ljudi mogu birati cijeli niz ulaganja u fondove i dionice, uz pametnu disperziju sredstava. Adrović je istaknuo da je treći, dobrovoljni, mirovinski stup jedno je od tih ulaganja koje je pogodno i za mlađe i za one u tridesetim godinama.
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku:

      https://www.vecernji.hr/vijesti/raiffeisen-future-boost-u-petoj-epizodi-gostuje-direktor-hrvatske-udruge-banaka-zdenko-adrovic-1411175

      6. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan Šarić ugostio je poznatog ekonomskog analitičara Velimira Šonju koji je podijelio svoja razmišljanja o štednji i mirovinama, te pomogao gledateljima da lakše donesu odluku o njihovoj financijskoj budućnosti.

      Odmah na početku razgovora dotakli su se pitanja korona krize i opreza prilikom potrošnje koji je zavladao među svima. Velimir Šonje objasnio je da je to prirodna reakcija, ljudi su „podigli ručnu kočnicu“ za velike investicije, a u krajnjoj liniji i da je racionalno pripaziti na osobnu potrošnju u vremenima krize.
      Velimir Šonje naveo je da svaka generacija doživljava svoju krizu, i to ne samo jednu već više njih. Krize su normalni ciklus u životu i baš zbog toga treba štedjeti u životu, pogotovo za mirovinu. Većini mladih ljudi je mirovina neka daleka stvar koja će nastupiti tek za 40 godina, ali poanta je da se za tu mirovinu treba početi štedjeti već sada, jer ni najbogatije države ne mogu osigurati svojim građanima izdašne mirovine. Štednja je također dobra i zbog ciklusa kriza koje će nam se dogoditi, kako bi imali normalnu zalihu sredstava za investicije.

      Zato je financijsko osvještavanje bitno, kako bi naučili štedjeti, i svaki mjesec odvajali za neku potrebu. Disciplina kontinuirane štednje, koju može odvojiti svaki građanin, osigurat će mirnije sutra.
      Kao i prethodnici, Šonje je preporučio da je najbolje vrijeme za početi štedjeti za mirovinu – uvijek! Čim ostvarimo prvi dohodak, trebali bi razmišljati i o mirovini, a ne zamarati se da li su neki postoci na prinose par posto gore ili dolje, jer na dugi rok od 20-30 godina, koliko mi štedimo za mirovinu, bit će još puno takvih oscilacija.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-novoj-epizodi-gostuje-poznati-ekonomski-analiticar-velimir-sonje-1412752


      7. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan ŠarićI ovog puta je ugostio mladog stručnjaka i poznatog ekonomistu Vuka Vukovića.

      Kao što je i Ivan Šarić primijetio, njegov gost već je sada ostvario je impresivnu karijeru. Znanstvenik i vrlo uspješan biznismen, Vuk Vuković rođen je 1988. godine u Zagrebu, a doktorirao je na sveučilištu Oxford. Taj je mladi Zagrepčanin direktor i suosnivač kompanije Oraclum Intelligence Systems sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sa svojim partnerima razvio je novi način prediktivnog anketiranja koji koristi društvene mreže te machine learning za predviđanje društvenih pojava kao što su ishodi izbora. Kao najveći uspjeh Oracluma ističe točnu predikciju pobjede predsjednika Donalda Trumpa na američkim izborima kao i referendumske odluke o Brexitu, događajima koji su snažno utjecali na društvenu i političku kartu svijeta.

      U emisiji možete saznati što Vuković misli o oporavku burzi, što će se dogoditi s našim ljudima u inozemstvu zbog ekonomskog šoka i kada je najbolje početi razmišljati o mirovini i štednji kroz 3. mirovinski stup.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku:

      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-u-novoj-epizodi-gostuje-ugledni-ekonomist-i-profesor-vuk-vukovic-1415449​


      8. epizoda
      Nakon ministra Zdravka Marića, koji je gostovao u prvoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernjem TV-u, u goste je došao još jedan ministar. U posljednjoj epizodi prije ljetne stanke Ivan Šarić, putem mrežne aplikacije Zoom, razgovarao je s ministrom Josipom Aladrovićem.

      Ministar Aladrović objasnio je kako se Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ponajprije brine o zaposlenima i nezaposlenima te o mirovinskom sustavu, što uključuje brigu o visini mirovina, načinu isplate i održivosti cijelog sustava. 

      Posebno je istaknuo da je mirovinski sustav dugoročan te ga je najbolje što prije razumjeti.  Smatra kako na povećanju financijske pismenosti svi moraju raditi, uključujući banke i osiguravateljsku industriju. 

      Ministar je govorio i o projektu „Moja mirovina“, projektu REGOS-a, jedne od institucija unutar njegova ministarstva. Projekt je pokrenut zbog diferenciranosti hrvatskog mirovinskog sustava koji je mješovit s tri stupa.  „Nedostaju nam jedinstvena mjesta gdje možemo dobiti informacije prvom, drugom i trećem stupu, o našim ulaganjima i potencijalima naših ulaganja“, tvrdi i dodaje: „Smisao je da pod okriljem Regosa otvorimo četiri mirovinska informativna centra u najvećim hrvatskim gradovima“. Također, napravit će se i online platforma na kojoj će se moći doznati što bi neka uplata značila za našu budućnost i mirovinu.  


      Ovaj intervju možete pogledati na linku:
      https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-jos-jedan-ministar-u-vrucem-stolcu-nasuprot-ivana-sarica-u-goste-dolazi-josip-aladrovic-1415953 - www.vecernji.hr


      9. epizoda
      Voditelj Ivan Šarić u devetoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernjem TV-uove ugostio je Martinu Dalić, hrvatsku ekonomisticu, bivšu potpredsjednicu Vlade i ministricu.
      Martinu Dalić, kao i prethodne Šarićeve sugovornike, krasi impresivan životopis, diplomirala je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala 2012.
      Martina Dalić je dobila čast biti prva dama u emisiji, a Šarić je započeo intervju sa svojim standardnim pitanjem, što radite? Gospođa Dalić objasnila je da je i dalje u makroekonomskoj politici i financijama, surađuje s međunarodnim institucijama i bavi se savjetovanjem domaćih tvrtki.
      Za početak, od ozbiljnih ekonomskih tema, dotaknuli su se pitanja turističke sezone i utjecaja pandemije na jednu od najvažnijih gospodarskih grana. Dalić je pojasnila da je turistička sezona bila bolja nego što se očekivalo, u što se većina građana mogla uvjeriti tijekom sezone godišnjih odmora, ali i da je bilo velike razlike među regijama pa je tako južna Dalmacija imala puno manje gostiju nego Istra. Međutim, Dalić je potvrdila ono što i drugi ekonomisti govore, a to je da, uz svo dužno poštovanje prema grani turizma, ne smijemo posljedice krize gledati samo kroz turističku sezonu, jer korona je pogodila kompletno svjetsko gospodarstvo, ograničila mogućnost putovanja, komunikacije, svjetsku trgovinu, te će puno dulje pogađati sve ostale sektore ekonomije.
      Ivana Šarića je zanimalo pitanje inflacije, zanimalo ga je što slijedi, jer, kako i sam kaže, ovo razdoblje može se gledati kao zatišje pred buru pa ga je zanimalo koje su najbolje stvari koje nam se mogu dogoditi u narednom razdoblju, a što najgore? Martina Dalić se dotakla financijskih tržišta i monetarnih te fiskalnih kretanja i dodala da ne postoji situacija gdje su financije u porastu, a ekonomija u opadanju. Za kraj su se dotakli pitanja štednje, tj. kako štede financijski stručnjaci, na što je odgovor, na njegovo iznenađenje, kao i svi drugi građani, kroz štednju na banci kao sigurnost za nesigurna vremena, te štednja kroz mirovinske fondove.

      Ovaj intervju možete pogledati na linku: https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-nakon-ljetne-stanke-ivan-saric-vraca-se-u-velikom-stilu-gosca-martina-dalic-1432844 - 


      10. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boost voditelj Ivan Šarić nastavio je seriju intervjua s poznatim ekonomistima, gospodarstvenicima i financijskim stručnjacima. Ugostio je prof. dr. sc. Marijanu Ivanov, redovitu profesoricu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. S obzirom na njezin bogat životopis, znao je da će to iz više razloga biti zanimljiv razgovor. Prof. dr. sc. Marijana Ivanov dugogodišnja je profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na Katedri za financije. Suosnivačica je udruge Štedopis koja promovira i svojim radom unapređuje financijsku pismenost mladih i šire javnosti.

      Šarića je zanimalo, s obzirom na njezin dugogodišnji fakultetski staž, kakvi su današnji studenti s kojima radi, imaju li više poduzetničkog duha od starijih generacija. Odgovor ga je prilično začudio jer je profesorica Ivanov rekla kako su starije generacije studenata imale mnogo više poduzetničkog duha od današnjih. Izdvojila je dobar primjer studentskih udruga u kojima se okupljaju timovi mladih ljudi koji su kreativni, inovativni i samim time poduzetniji. Istaknula je da ocjene na fakultetu apsolutno nisu presudne za uspjeh u životu, no visoke ocjene zapravo pokazuju jednu drugu stvar, a to je odgovornost. Zanimljivo je, kaže, što se često puta studenti koji su imali lošije ocjene, primjerice trojke, na poslu pokažu snalažljivijima i kreativnijima.
       
      Nadalje, financijska stručnjakinja Marijana Ivanov objasnila je Ivanu Šariću je li euro bolji od kune, koji su najbolji instrumenti štednje, može li Hrvatska uvesti univerzalni temeljni dohodak i zašto amateri ne smiju na burze
       
      Prof. dr. sc. Ivanov je istaknula da se u dobrim danima treba misli na loše dane i da je pametno ulagati u treći mirovinski stup jer se radi o ciljanoj mirovinskoj štednji – „Ciljane proizvode mirovinske štednje bi svatko trebao imati jer se štednja akumulira u dobrim godinama, u dobrim danima se misli na loše dane.“ poručila je Marijana Ivanov i savjetovala da se štednja rasporedi po namjenama. Ivanu je otkrila da i sama štedi, ali ne voli samostalno ulagati na dioničkim tržištima, već preferira štednju preko fondovske industrije, u banci i preko životnog osiguranja.
       
      Ovaj intervju možete pogledati na linku: https://www.vecernji.hr/biznis/ivan-saric-s-profesoricom-marijanom-ivanov-raspravlja-o-stednji-i-uvodenju-eura-1433588


      11. epizoda
      U sklopu Raiffeisen Future Boosta voditelj Ivan Šarić i ugostio je Ivanu Gažić, predsjednicu Uprave Zagrebačke burze d.d. Prvo Šarićevo pitanje, naravno, odnosilo se na karakteristike posla na burzi, je li stvarno ondje onakva atmosfera stresa, galame i užurbanosti kakvu viđamo u filmovima. Ivana Gažić odgovorila mu je kako je istina da im je posao stresan i zanimljiv zbog čestih promjena koje se događaju na tržištu kapitala, pa ima osjećaj da stalno radi u nekoj drugoj tvrtki. Ono što se prikazuje na filmovima relikt je prošlosti jer se danas brokeri povezuju online, pa u prostore Zagrebačke burze dolaze jako rijetko, osim na domjenke, pojasnila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze iznenađenom i pomalo razočaranom Šariću.
      Dodatno iznenađenje kod Ivana je proizvela činjenica da je Zagrebačka burza danas izrazito tehnološka kompanija, jedna trećina tima su IT-jevci, jedna trećina pravnici i onda tek jedna trećina ekonomisti.
       
      Specifično je da je pri velikim padovima, ali i velikom rastu, na burzi uvijek veliki promet, pa je i COVID kriza izazvala u prvom kvartalu ove godine jako veliku likvidnost na Zagrebačkoj burzi.
      Gđa. Gažić se u razgovoru osvrnula i u na investicijsku kulturu te istaknula da je došlo do porasta broja malih ulagača, ona je mnogo izraženija u Americi nego kod nas u Hrvatskoj pa su kod nas investitori u općoj populaciji mnogo rjeđi i dodala kako investitori iz Hrvatske u posljednje vrijeme dosta ulažu u tehnološke dionice, kao sto su Google i Microsoft, koje su u posljednjih deset godina definitivno izgurale klasične kompanije, primjerice za proizvodnju hrane ili automobila, koje su prije bile najatraktivnije.
       
      Ma koliko lirski zvučalo, koliko će brzo doći oporavak ovisi o svima nama, istaknula je Ivana Gažić i dodala kako osjeća da se u posljednjih mjesec dana gospodarska aktivnost ubrzala pa je dosta važno kako i koliko ćemo iskoristiti EU sredstva koja ćemo dobiti jer to potiče investicije.
      Predsjednica Uprave Zagrebačke burze otkrila je Šariću da ima životno osiguranje, nešto štednje u fondovima, ali ono što je definitivno štednja u koju ulaže od prvog dana mirovinske reforme jest treći mirovinski stup, trenutačno možda i najbolji oblik štednje u Hrvatskoj, zato svima savjetuje da investiraju u treći mirovinski stup.


      Ovaj intervju možete pogledati na linku: https://www.vecernji.hr/biznis/ivan-saric-zainteresiran-je-za-zagrebacku-burzu-gosca-ivana-gazic-predsjednica-uprave-zagrebacke-burze-1435126


      12. epizoda
      U Raiffeisen Future Boost jesenskom serijalu voditelj Ivan Šarić ove je srijede, u posljednjoj epizodi serijala intervjua s poznatim ekonomistima, gospodarstvenicima i financijskim stručnjacima, ugostio Tamaru Perko, predsjednicu Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
       
      Tamara Perko diplomirala je i magistrirala ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu. Ima više od 17 godina iskustva u bankarstvu stečenog u različitim odjelima i raznim djelatnostima, od čega više od 10 godina na vodećim pozicijama, a sudjelovala je i upravljala nekim od najvećih i najsloženijih bankarskih transakcija u Hrvatskoj.
       
      Na prvo Šarićevo pitanje što  je HBOR, Tamara Perko je odgovorila da HBOR jest banka, ali ima tri uloge.  Ne razlikuje se mnogo od poslovnih banaka, a uloga razvojne banke mu je prva i trenutačno najjača aktivnost. To znači, objasnila je, da u HBOR-u, kao i u bankama, financiraju poduzetničke projekte i investicije, ali, za razliku od poslovnih banaka, nemaju dio za građanstvo. U covid krizi su se orijentirali više na obrtna sredstva jer se traže na tržištu, rekla je predsjednica Uprave HBOR-a i objasnila Ivanu da su kao institucija nekako kontraciklički, jer se u, nazovimo to  "mirnodopsko" vrijeme, trude više koncentrirati na tržišne gapove, pa su, primjerice, prije godinu dana razvijali tržište equity proizvoda i radili na financijskim instrumentima, što poslovne banke ne rade.
       
      Ivan Šarić i gđa. Perko razgovarali su i o tome hoće li se u HBOR-u ubuduće baviti investicijama ili će samo "gasiti požare", o zajedničkom ulaganju HBOR-a i ESIF-a u u venture capital fond u Hrvatskoj, zašto sve kredite HBOR ne odobrava samostalno nego se mora u poslovnu banku,  te zašto  u HBOR-u žele da njihovi krediti budu plasirani kroz kredite banke kao njihovih partnere.
       
      Na osobno pitanje koje Ivan Šarić postavlja svim svojim gostima o trećem mirovinskom stupu, Tamara Perko je odgovorila da ga ima. Prisjetila se prve lekcije na Ekonomskom fakultetu koja je glasila -  ne držite sva jaja u istoj košari. Tako da ne držim sva jaja u istoj košari, a jedna od košara je treći mirovinski stup i definitivno mislim da je to pozitivno, tko god može, neka štedi u tom mirovinskom stupu, jer je dobro da čovjek ima i neku dodatnu sigurnost sa strane osim onoga što ide kroz prvi i drugi mirovinski stup, zaključila je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko.
       
       
       Ovaj intervju možete pogledati na linku: https://www.vecernji.hr/biznis/raiffeisen-future-boost-ivana-sarica-zanima-rad-hbor-a-gosca-tamara-perko-predsjednica-uprave-hrvatske-banke-za-obnovu-i-razvitak-1441576

  • COVID_19 i financijska tržišta
  • Raiffeisen Future Boost_2019
    • Raiffeisen Future Boost - projekt Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. (dalje u tekstu Društvo) u suradnji s Večernjim listom d.d. koji se sastoji od  predavanja o financijskoj pismenosti na četiri fakulteta u tri različita hrvatska grada.

      Nakon Fakulteta Elektrotehnike i Računarstva u Zagrebu, Agrobiotehnološkog fakulteta u Osijeku i Ekonomskog fakulteta u Splitu, čast da održi posljednje u nizu RaiffeisenFutureBoost predavanja o financijskoj pismenosti pripala je Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Pa su tako i studenti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu imali priliku, uz popularne predavače, stand-up komičara Ivana Šarića, popularnog lovca iz Potjere Deana Kotigu i financijskog analitičara Željka Karduma, saznati zašto bi već danas trebali razmišljati o  dalekim stvarima poput mirovine. 

      Financijska pismenost izrazito važna, stoga se ovim projektom Društvo obraća prvenstveno mlađim generacijama, studentima kako bi im na pitak način približili pojmove osobnih financija i kako s njima pametno raspolagati.

      Nakon završnog predavanja u sklopu projekta Raiffeisen Future Boost članica Uprave Društva gđa. Eva Horvat izjavila je: "Ispred nas se našao jedan vrlo izazovan i težak zadatak, a to je zainteresirati mlade ljude za temu štednje i brige o budućnosti, u konačnici i buduće mirovine. Na samu najavu ovakve teme većina mladih okreće glavu i ne pokazuje gotovo nikakav interes. Budućnost im se čini jako daleka, apstraktna i ne razmišljaju na način da se o njoj treba na neki način pobrinuti. Smatrajući da je izuzetno važno informaciju koju želimo poslati prilagoditi publici za koju želimo da ju čuje, odlučili smo pokrenuti ovaj projekt u suradnji s Večernjim listom, i nespojivo učiniti savršenim spojem. A to su i učinili i naši promotori, Ivan Šarić, Dean Kotiga i Željko Kardum. Uspjeli su učiniti ovu temu zanimljivom i privlačnom mladim osobama. studentima. Svi studenti koji su se odazvali na naša predavanja, ušli su puni nedoumice i pitanja o čemu se točno radi, a nakon predavanja izašli s osmjehom jer su puno naučili a uz to se i dobro zabavili. Sjajno je čuti smjeh u predavaonici jer Ivan Šarić opisuje izgled Otta von Bismarcka, oca modela mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, ili kada opisuju loše financijske odluke koristeći se vlastitim primjerima, a onda i smijeh na vlastiti račun kako su razmišljali kada su i sami bili studenti. Sve to i puno više moglo se čuti na našim predavanjima. Bila sam gotovo na svima, i uvijek sam se dobro zabavila. Već sada razmišljamo o nastavku projekta i u sljedećoj godini."


      Kako je bilo na četvrtom predavanju u sklopu Raiffeisen Future Boosta 26. studenog 2019. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu možete vidjeti na  linku u nastavku:

      https://www.vecernji.hr/biznis/zavrsno-raiffeisenfutureboost-predavanje-o-financijskoj-pismenosti-jos-jednom-pokazalo-da-mladi-zele-znati-vise-o-investiranju-u-buducnost-1362574

       

       

  • Budućnost kakvu sanjaju milenijalci?!
    • Milenijalci su generacija koja bira iskustvo i doživljaj ispred materijalnog, bingaju i putuju, a slabo razmišljaju o ulaganjima i štednji. No, upravo ta iskustva, vrijedna i nezaboravna, nekoliko milenijalaca je podijelilo s nam, a kako oni razmišljaju i što bi htjeti doživjeti i u kasnijoj dobi svog života možete vidjeti na linku u nastavku:
      https://native.jutarnji.hr/buducnost-kakvu-sanjamo/

  • Mala akademija financija
    • Sa svrhom osnaživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj,  Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. (RMF) kao član  Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društva (UMFO) sudjelovalo je u edukativnom projektu pod nazivom „Mala akademija financija“.
       
      „Mala akademija financija“, koja je za cilj imala potaknuti djecu na štednju za budućnost i mirovinu, ali i naučiti ih kako odgovorno raspolagati svojim novcem, pokrenuta je u listopadu 2018. godine. Cijeli je projekt bio podijeljen na tri natječajna dijela, a ulaznicu za završnicu projekta, u dvije kategorije, izborilo je 10 petih i šestih razreda te 10 sedmih i osmih razreda.
       
      Činjenica da su učenici, sudjelujući na projektu kojeg je inicirao UMFO, a čiji je glavni cilj bila promocija financijske pismenosti, uz stečeno znanje o financijama, otkrili i važnost timskog rada, zaokružila je, i više nego uspješan devetomjesečni projekt kojeg su podržali i Ministarstvo obrazovanja te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
       
      Ispred UMFO-a, vrlo važu ulogu u projektu imala je Eva Horvat, članica Uprave RMF-a, koja je kao član žirija sudjelovala u odabiru škola, odnosno, timova koji su se plasirali u završno natjecanje, a naravno i samih pobjednika u obje kategorije.
       
      Na završnoj svečanosti, Eva Horvat je istaknula sljedeće: „Svrha projekta je isticanje važnosti štednje za budućnost i mirovinu među djecom osnovnoškolske dobi. Financijska pismenost, odgovorno raspolaganje, danas džeparcem, a sutra kućnim budžetom, najviše od svega važnost štednje za budućnost, pojmovi su i vještine kojima smo upoznavali djecu tijekom projekta. Pristigli završni radovi pokazatelj su nam da su djeca te dobi itekako sposobni usvojiti navedena znanja a što je još važnije, primijeniti u svakodnevnom životu“, zaključila je Horvat.
       
      Nešto više od 400 učenika iz 20 osnovnih škola iz 18 hrvatskih gradova okupilo se u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na završnici velikog projekta – Male akademije financija, očekujući veliko finale, odnosno proglašenje najboljih.
       
      Najbolji u prvoj kategoriji (peti i šest razredi) jesu učenici iz Osnovne škole Budrovci, a pobjedu u drugoj kategoriji, onoj koja se odnosila na sedme i osme razrede, odnijeli su učenici Osnovne škole Blaža Tadijanovića iz Podcrkavlja pokraj Slavonskog broda.
       
      Oni su svojim radovima, prvi videom, a drugi stripom, ispisanim bećarcem i proširenom edukacijom o financijskoj pismenosti, osvojili žiri i u tijesnoj borbi s bodovima, kojima se procjenjivala tema, kreativnost i sadržaj, osvojili glavne nagrade – 15.000 kuna za svoju školu, i tablete za sve učenike koji su sudjelovali u projektu. Budrovčani, koji su sebe nazvali tim “Bud junior” su, štoviše, osmeročlani žiri, koji je pobjednike birao, oduševili zanimljivim video uratkom u kojem su objasnili kako je najbolje štedjeti i koja je razlika između prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa. Tužna je šutnja zavladala među okupljenima kad su na velikom ekranu prikazani životi umirovljenika u Slavoniji, kao i kako bi mirovinski sustav izgledao kada bi se masovno iseljavanje iz Hrvatske nastavilo. Teglica koja je u video predstavljala prvi mirovinski stup, u kadru je naime postala potpuno prazna. Htjeli smo pokazati kako su mirovine male i kako im je život težak. Također smo primijetili da malo tko zna, čak i među odraslima, kako izgleda mirovinski sustav i zašto je dobro ulagati u dobrovoljni mirovinski fond, odnosno treći stup.