Dobna granica za umirovljenje u Republici Hrvatskoj je 65 godina uz najmanje 15 godina radnoga staža. U prijevremenu mirovinu moguće je otići i ranije, sa 60 godina, ako imate barem 35 godina radnoga staža.

I dok brojke zvuče hladno i birokratski, sama odluka ili trenutak odlaska u mirovinu puno je više od pukog pravila. To je emotivni prijelaz - završetak jednog dugog poglavlja i početak novog razdoblja u kojem sami biramo ritam, prioritete i aktivnosti.

Za neke odlazak u mirovinu predstavlja olakšanje ili dugo očekivanu slobodu, dok druge pak može zateći nespremne jer ne dolazi kao svjesna odluka ili prirodan kraj karijere, već kao posljedica zdravstvenih problema ili životnih okolnosti. Takvi, pak, nagli prekidi mogu biti posebno izazovni jer ostavljaju malo vremena za pripremu.

Svaka osoba drugačije proživljava svaku veliku tranziciju, pa tako i ovu, a važno je dopustiti si vrijeme za prilagodbu posvećeno uspješnom pronalaženju načina za stvaranje nove rutine i zadržavanja osjećaja kontrole nad vlastitim životom.
 

Kako si olakšati prilagodbu?

Najprije se zapitajte - što vas je u Vašem poslu najviše ispunjavalo?

Ako je to bilo druženje s kolegama, pronađite društvo i u mirovini: učlanite se u klubove, krenite na grupne vježbe, upišite tečaj ili volontirajte.
Ako vam je posao davao osjećaj svrhe, stvorite si zamjenske zadatke: uređivanje stana ili vrta, svakodnevne šetnje kao briga za zdravlje, pomaganje djeci i unucima, učenje novog jezika ili hobija.

Ako ste pak uvijek željeli imati kućnoga ljubimca, a niste zbog manjka vremena, možda je sada pravi trenutak.
Važno je imati društvo, hobije i aktivnosti - tako se nećete osjećati usamljeno, vaša svakodnevica dobit će novu svrhu i pritom ćete se dobro osjećati.
 
Mentalno i fizičko zdravlje

Mirovina je prilika da se napokon posvetite sebi. Briga o zdravlju - fizičkom i mentalnom - neka bude Vaš prioritet. Redovito kretanje, zdrava prehrana i mentalna stimulacija (čitajući, učeći, družeći se) čine ogromnu razliku.

Važno je spomenuti i obitelj. Odnosi s najbližima često postaju važniji nego ikada. Vrijeme provedeno s unucima, prijateljima i drugim umirovljenicima može donijeti veliku vrijednost Vašem životu.

Financijski aspekt - kako se pripremiti?

Mnogi odlazak u mirovinu doživljavaju kao ulazak u financijski skromniju fazu života. Prosječne mirovine najčešće nisu dovoljne za željeni standard, pa je poželjno dodatno razmišljati o namjenskoj štednji za mirovinu unaprijed. Preporučujemo Vam štednju u trećem stupu jer ona donosi brojne pogodnosti i prednosti.

Sredstva iz trećeg stupa možete podići s navršenih 55 godina i ona Vam mogu služiti kao dodatak mirovini - te predstavljati dodatnu financijsku sigurnost.
A jeste li znali da, unatoč tomu što ste možda već podigli štednju ako ste navršili 55 godina ili već otišli u mirovinu, u svakom trenutku možete otvoriti novu?

Kad je to korisno:

Možda imate ušteđevinu ili neki oblik dodatnih sredstava koja želite dalje ulagati kako biste povećali svoje prihode ili sačuvali imovinu, a niste vični ulaganjima i treba Vam siguran i pouzdan izbor. U tome Vaš saveznik može biti dobrovoljni mirovinski fond kojim upravljaju iskusni fond-menadžeri te u kojemu se Vaša sredstva s godinama štednje kapitaliziraju.
 
Zašto ulagati u treći stup?

Državni poticaji - na Vaše uplate država će svake godine isplatiti dodatnih 15 %, do maksimalnih 99,54 eura. Skoro 100 eura koje Vam država na Vašu štednju isplaćuje jednom godišnje odličan su povod za štednju odnosno - bilo bi ih šteta propustiti dobiti ako već možete.

Nasljedstvo - štednju odnosno sredstva sa štednje možete si isplatiti kad to budete htjeli (podsjećamo - ako imate više od 55 godina): 30 % iznosa štednje može Vam biti isplaćeno jednokratno, a ostatak kao privremena mirovina u razdoblju koje ste odabrali - od 5 do 15 godina, što znači da ušteđevinu nećete potrošiti odmah, već će Vam služiti kao dodatna sigurnost u godinama koje dolaze. U slučaju da se Vama bilo što dogodi, Vaši zakonski nasljednici naslijedit će sva ušteđena sredstva, koja im se, na njihov zahtjev, isplaćuju jednokratno.

Teško je unaprijed procijeniti kako ćete provoditi dane u mirovini, stoga je teško i predvidjeti koliko će vam novca trebati. Zato planiranje aktivnosti u svrhu brige o mentalnom zdravlju ide ruku pod ruku s planiranjem financija.

Mirovina kao prilika za sasvim novi početak

Kao i svako novo razdoblje u životu, ni umirovljenje ne dolazi bez upitnika nad glavom. No mirovina ne znači kraj aktivnog života, nego ulazak u novu fazu - onu koju možete oblikovati prema vlastitim željama.

Dobro je unaprijed razmisliti:

- što vas ispunjava i što volite raditi;
- koje ljude želite imati oko sebe;
- koliko financijske sigurnosti trebate za mirnu svakodnevicu.

Možda ste oduvijek htjeli naučiti svirati instrument, posvetiti se vrtu, pročitati police knjiga koje godinama skupljaju prašinu ili jednostavno uživati u vremenu s obitelji. Sada imate priliku.

Jer, iako na neke životne okolnosti ne možemo utjecati, na način kako ćemo živjeti dane koji su pred nama itekako možemo. Zato neka mirovina bude vrijeme za Vas - za mir, za zadovoljstvo i za sve ono što ste oduvijek željeli, a dosad niste stigli.

A za financijski aspekt sigurnosti u mirovini, Raiffeisen mirovinski fondovi tu su kao Vaš saveznik u ulaganju u treći stup - da biste si maksimalno olakšali sve (lijepo) što Vas čeka!