U ovom blogu pročitajte kako iskoristiti dobrovoljnu štednju za mirovinu kao jednu od strategija namijenjenih privlačenju i zadržavanju kvalitetnih zaposlenika.

 

Republika Hrvatska 2010. je godine izmijenila Zakon o doprinosima i omogućila poslodavcima da uplaćuju premiju dobrovoljne štednje za mirovinu svojim zaposlenicima i da uplate u tu svrhu prikažu kao porezno priznati izdatak. Izmjena je to čiju su vrijednost prepoznali brojni poslodavci, i zato se u kompenzacijskim paketima odnosno kombinacijama pogodnosti koje poslodavci nude zaposlenicima sve više upotrebljava i pogodnost trećega stupa.

I dok su mnogi poslodavci prepoznali treći stup kao jedan od benefita koji žele ponuditi svojim zaposlenicima, neke su (uglavnom veće) tvrtke, sindikati ili udruge, otišle i korak dalje - osnovale svoje zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove.  

Podsjećamo, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi svojim članovima omogućuju štednju pod posebnim uvjetima u odnosu na štednju u otvorenim dobrovoljnim fondovima, čime se dodatno motiviraju zaposlenici, dok su pokrovitelju fonda (poslodavcu, sindikatu ili udruzi) osigurani benefiti u vidu poreznih olakšica.
U Republici Hrvatskoj u trenutku pisanja ovoga bloga postoji dvadeset i jedan zatvoreni fond, od kojih svaki posluje na svoj način te ostvaruje vlastite prinose.

Mogućnosti poslodavaca
Poslodavac može, u jednoj kalendarskoj godini, zaposlenicima uplatiti do ukupno 804,00 eura, prikazati to kao rashod i time smanjiti osnovicu poreza na dobit.
Člankom 9. st. 1. t. 18. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća na:

(…)
Premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 67,00 eura za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 804,00 eura godišnje.
(…)

Uplate u fond ne smatraju se plaćom stoga se ne oporezuju do propisanog iznosa, no kad bi poslodavac za svojega radnika uplaćivao veću svotu od 804,00 eura odnosno 67,00 eura mjesečno, razlika bi predstavljala neto plaću radnika te bi poslodavac na tu razliku bio obvezan platiti porez i doprinose.

Poslodavac uplaćivati može bilo kojom dinamikom, koja se može i mijenjati - jedna od prednosti dobrovoljne štednje je i potpuna fleksibilnost u vezi s iznosima uplata i njihovom učestalosti.
Još jedna od prednosti za poslodavce je što nisu obvezni podnositi JOPPD obrasce nadležnoj Poreznoj upravi, a uplate su stopostotno porezno priznati rashod.

Ako ste poslodavac i odaberete svojim zaposlenicima uplaćivati treći stup, korisno je znati i da pritom ne postoji ni ugovorna obveza s fondom ni dodatni troškovi. Karakter dobrovoljne štednje za mirovinu neobvezujući je i prema osiguravajućem društvu i prema državi.

VAŽNO:
Potrebna Vam je pisana suglasnost zaposlenika da biste mu uplaćivali u treći stup - ne smijete to činiti bez njegova pristanka.
 

Velike fluktuacije i nedostatak radne snage diktiraju nove trendove u zapošljavanju.

Ako poslodavac nudi velik broj benefita, stječe se dojam da mu je stalo do zaposlenika, što pomaže izgraditi lojalnost te smanjiti fluktuaciju. Velika fluktuacija zaposlenika predstavlja problem za tvrtke jer, osim što moraju trošiti resurse na zapošljavanje i obuku novih zaposlenika, gubi se i timska kohezija, moralna se klima narušava, radno se opterećenje za druge radnike (barem privremeno) povećava, a tu su i dodatni faktori poput nesigurnosti i stresa te demotivacije preostalih zaposlenika.

Kad poslodavci svojim radnicima uplaćuju u treći stup, s jedne strane ulažu u njihovu dobrobit, s druge strane oboje ostvaruju dugoročnu korist.

Tu je i faktor povećanja zadovoljstva i produktivnosti kod zaposlenika: psihološki učinak sigurnije budućnosti za koju se brine poslodavac u njihovo ime, što im ujedno rasterećuje svakodnevicu i tekuće troškove, pozitivno utječe na opće zadovoljstvo radnim mjestom i uvjetima rada.
 

 

Način na koji ćete kao poslodavac uplaćivati, kao i kome točno, u potpunosti je na Vama. Uplate se mogu vršiti za sve zaposlenike ili samo za određene skupine zaposlenika, npr. možete odabrati uplaćivati u treći stup samo zaposlenicima koje želite nagraditi za dobar učinak ili im pokazati zahvalnost što su s Vama određeni broj godina. Idealni scenarij bio bi da, ako ste u mogućnosti, uplaćujete svima.

Uplate mogu biti dogovorene kao dodatak na plaću i mogu se automatski oduzimati od bruto iznosa plaće zaposlenika.

Želite svojim zaposlenicima predložiti uplate u treći stup? Skrenite im pozornost na sljedeće pogodnosti!

Uplate u dobrovoljni mirovinski fond u korist zaposlenika sve su popularniji način nagrađivanja.

Svi iznosi uplaćeni u dobrovoljni fond uplaćuju se na osobni račun člana - zaposlenika -  te postaju njegovo osobno vlasništvo koje više ni na koji način nema veze s poslodavcem. U slučaju smrti člana fonda ukupna kapitalizirana sredstva, zajedno s ostvarenim prinosima te državnim poticajima, nasljeđuju se prema pravu nasljeđivanja, a isplata je jednokratna.

Na ukupne uplate zaposlenik ostvaruje i prinose fonda i državne poticaje. Dakle, za zaposlenike istovremeno uplaćuju poslodavac i država.

Što u slučaju prestanka radnog odnosa?

I dok poslodavci jednostavno mogu prestati uplaćivati zaposlenicima s kojima je raskinut ugovor o radu, kod zaposlenika se ništa osim uplata poslodavca ne mijenja: osobni račun u dobrovoljnom fondu i dalje ostaje otvoren i važeći te je moguće provjeriti s novim poslodavcem postoji li mogućnost da on u njega nastavi uplaćivati. Ako ta mogućnost ne postoji, svakako preporučujemo samostalni nastavak s uplatama ovisno o mogućnostima.

U slučaju da ni vlastite uplate nisu dobra opcija te ako uplate u potpunosti prestanu, sva dotad uplaćena sredstva dalje će se nastaviti kapitalizirati (te ostvarivati državne poticaje) na osobnom računu člana do trenutka isplate sredstava iz dobrovoljnoga mirovinskog fonda.

Sredstva s osobnog računa moguće je podići i prije stjecanja zakonskih uvjeta za odlazak u mirovinu (a najranije s navršenih 55 godina života).

Prilikom isplate moguće je zatražiti jednokratnu isplatu do 30 % ušteđenih sredstava, a korisno je znati i da sredstva iz trećeg stupa ne mogu biti predmetom ovrhe.
 

Kako bi se što veći broj građana - i poslodavaca i zaposlenika - potaknuo na štednju u trećem stupu, bilo je potrebno uvesti različite stimulativne mjere u obliku poreznih olakšica i državnih poticaja.

Postoje i različite sheme dodatnog poticanja radnika na štednju, poput one u kojoj poslodavac uplaćuje određeni iznos u treći mirovinski stup, a taj iznos ovisi o godišnjoj uplati zaposlenika. Na primjer, neke kompanije implementirale su model u kojem za svaki ukupni godišnji iznos koji zaposlenik uplati, poslodavac izvrši dodatnu uplatu od 50 % ili čak 100 % od tog iznosa.

Osim uplaćenog iznosa, prinosi i državni poticaji generiraju dobit, stoga štednja zaposlenika ne gubi vrijednost na računu već se kapitalizira tijekom cijelog razdoblja do trenutka podizanja s računa. 

 

Kao društveno odgovoran poslodavac, članom fonda možete postati i Vi, a uz Vas i Vaši zaposlenici - koji će ovaj vid ulaganja u njihovu budućnost zasigurno cijeniti.
 

Do čitanja!
Vaši Raiffeisen mirovinski fondovi