Iako se o prednostima dobrovoljne mirovinske štednje danas sve češće govori, većina građana i dalje ne štedi u III. stupu. Zašto je tomu tako?
U današnjem blogu pokušat ćemo Vam približiti temu dobrovoljne mirovinske štednje, na jednostavan način opisati kako točno funkcionira te Vam ukazati na sve njezine prednosti.

 

Mladi koji se danas zapošljavaju ne razmišljaju o mirovini, što je i razumljivo, s obzirom na to da je pred njima radni vijek u trajanju od nekoliko desetljeća. Općenito se na mirovinu, na početku rada, gleda kao na daleku budućnost te se iznosima mirovine previše ne zamaramo.

Uz to, zaposlene osobe ne upravljaju samostalno svojom plaćom u bruto iznosu jer je za plaćanje doprinosa odgovoran poslodavac. No, važno je osvijestiti da je to i dalje naš novac, bez obzira na to što ga ne vidimo na tekućem računu. Dijelom onoga što zaradimo danas koristit ćemo se u mirovini.

U vrijeme kad mirovina postane dogledna budućnost te kad krenu prvi izračuni, shvaćamo da će biti izazovno živjeti sa značajno nižim primanjima nego dotad. Vjerojatnost je da ćemo već i prije odlaska u mirovinu požaliti što sa štednjom nismo započeli puno ranije kako bismo se umirovili osjećajući veću financijsku sigurnost.

Činjenica je da je iznos mirovine iz I. i/ili II. stupa dosta nizak te prosječna mirovina iznosi 40 % prosječne plaće, što znači da se umirovljenjem „preko noći“ odričemo većeg dijela svojih dotadašnjih primanja.
Kad odemo u mirovinu, koju smo nakon toliko godina rada s nestrpljenjem iščekivali, doživljavamo velik udarac u pogledu svojih financijskih mogućnosti ako nismo dodatno štedjeli - stoga je mogućnost održavanja istog ili barem sličnog standarda života ključan motiv štednje u III. stupu.
 

 

I. i II. stup
 

Podsjetimo, I. i II. mirovinski stup obvezni su. Prvi se stup temelji na državnom sustavu međugeneracijske solidarnosti, što znači da se 15 % bruto plaće zaposlenika upotrebljava za isplatu mirovina današnjih umirovljenika. Taj dio isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Drugi mirovinski stup osobna je kapitalizirana štednja u obveznom mirovinskom fondu koji se sastoji od 3 kategorije različite po rizičnosti te načelima ulaganja (A, B i C).
 

Ta su sredstva na osobnim računima članova kapitalizirana, odnosno ostvaruju prinose, a prinosi su, jednostavno rečeno, zarada na štednju koju ostvaruje mirovinski fond koji upravlja tim sredstvima. Dakle, imovina članova fondova ulaže se na tržištu kapitala, a daljnja vrijednost te prinosi fonda ovise o ulagačkim strategijama fonda na financijskim tržištima. Drugi stup isplaćuje Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD).

Kad ostvarimo pravo na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu, od 1. siječnja 2019. svim osiguranicima koji su osigurani u oba mirovinska stupa omogućen je odabir mirovine samo iz I. stupa (generacijska solidarnost) ili kombinirane mirovine iz I. i II. stupa.
 

III. stup
 

Treći, dobrovoljni, stup mirovinske štednje također, kao i II., predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju, a od I. i II. stupa razlikuje se po tome što je neobvezan te fleksibilan.
Dobrovoljna mirovinska štednja čuva se u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Dobrovoljni mirovinski fondovi u Republici Hrvatskoj osnovani su 2002. godine, kada je na snagu stupio Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Zakon).

Danas u III. stupu štedi oko 440 000 građana Republike Hrvatske; od kojih je otprilike 390 000 članova u otvorenim dobrovoljnim fondovima, dok ih je skoro 50 000 u zatvorenim dobrovoljnim fondovima.
Kako smo ranije naveli, dobrovoljna mirovinska štednja individualna je i kapitalizirana. Što to zapravo znači?
Kad kažemo individualna, želimo reći da su sva sredstva člana njegova osobna sredstva te ni na koji način ne pripadaju mirovinskom društvu. Sredstva nisu podložna ovrsi, ne mogu se opteretiti, dati u zalog ni prenijeti u korist ikoga drugoga, a nisu ni dio imovine mirovinskog društva, njegove stečajne ni likvidacijske mase.
 

 

Kad kažemo da su sredstva kapitalizirana, to znači da mirovinsko društvo ulaže imovinu fonda, odnosno svojih članova te tako ostvaruje prinos, a na osobne račune dobivaju se i državna poticajna sredstva. Sredstva se ulažu na način da se dugoročno osigurava primjeren prinos dok se istovremeno jamči i sigurnost uloga. Svaki osiguranik / član fonda ima svoj osobni mirovinski račun čije stanje može u svakom trenutku pregledati koristeći se našom aplikacijom (ako ste član naših fondova) te kontrolirati iznose godišnje kapitalizacije uloženih sredstava.

Nadalje, postoje otvoreni i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi. Koja je razlika?

Članom otvorenog fonda po vlastitom izboru može postati svaka fizička osoba u Republici Hrvatskoj, dok članom zatvorenog fonda mogu postati osobe zaposlene kod poslodavca (ili sindikata ili udruge) osnivača mirovinskog fonda. Zatvoreni fondovi svojim članovima (zaposlenicima) omogućuju štednju pod posebnim uvjetima u odnosu na štednju u otvorenim fondovima, čime se dodatno motiviraju zaposlenici, dok su pokrovitelju fonda (poslodavcu, sindikatu ili udruzi) osigurani benefiti u vidu poreznih olakšica na uplate u fond (uplate do 67 EUR mjesečno, odnosno 804 EUR godišnje, porezno su priznati izdatak te smanjuju osnovicu poreza na dobit).
Osam je otvorenih dobrovoljnih fondova i dvadeset i jedan zatvoreni fond, od kojih svaki posluje na svoj način te ostvaruje vlastite prinose.
 

S obzirom na to da nije realno očekivati da će nam osnovna mirovina i pokriti životne troškove i omogućiti nam lagodan život, poželjno je na vrijeme početi razmišljati o budućnosti te stavljati novac sa strane.
Odluka o učlanjenju u dobrovoljni fond pravo je izbora svakog pojedinca, a dinamika i visina štednje u potpunosti ovise o mogućnostima svakoga člana osobno.

Ključni motivi za ugovaranje dobrovoljne mirovinske štednje:
 
> sredstvima se možete početi koristiti tek s navršenih 55 godina života (odnosno 50 ako ste započeli dobrovoljnu štednju prije 31. prosinca 2018.), što znači da novac nećete moći podići ranije ako preduvjeti za odlazak u mirovinu nisu ispunjeni;
>  u mirovini si želimo osigurati makar sličan standard života kao dok smo bili zaposleni;
>  što smo dulje u mirovini, potreban nam je veći iznos sredstava za život;
>  ni u fazi štednje ni u fazi isplate na štednju se ne plaća porez;
>  mirovina iz sustava iznosi oko 40 % prosječne plaće;
>  jedini je financijski proizvod u Republici Hrvatskoj koji istovremeno ostvaruje državna poticajna sredstva i prinos fonda te je porezna olakšica za poslodavce;
>  ako član prestane uplaćivati, sredstva i dalje ostvaruju prinose svake godine;
>  sredstva su izuzeta od ovrhe;
>  ne postoji dobna granica (mogu početi štedjeti i maloljetne osobe);
>  ne morate biti u radnom odnosu da biste štedjeli;
>  ne postoji vremensko ograničenje za štednju;
> sredstva iz III. stupa u cijelosti su nasljedna: u slučaju smrti člana fonda, ukupna kapitalizirana sredstva, zajedno s ostvarenim prinosima te državnim poticajima, nasljeđuju se prema pravu nasljeđivanja, a isplata je jednokratna;
> možete štedjeti u nekoliko različitih dobrovoljnih fondova (od kojih svaki ostvaruje različite prinose);
> ne postoji obvezujući iznos plaćanja - uplaćujete koliko želite/možete;
> ne postoji obvezujuća dinamika plaćanja - uplaćujete kad želite; npr. jednom mjesečno, jednom svakih nekoliko mjeseci, jednom godišnje…
 

 

Detaljnije o državnim poticajnim sredstvima (DPS)
 

Republika Hrvatska prepoznaje važnost dugoročne dobrovoljne štednje za mirovinu, stoga je dodatno potiče dodjeljivanjem državnih poticajnih sredstava članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Bez obzira na to što štedjeti možete u više dobrovoljnih mirovinskih fondova, državna poticajna sredstva dobivate samo na štednju u jednom fondu, i to onom fondu koji sami izaberete. Važno je napomenuti da se i sredstva uplaćenih doprinosa kapitaliziraju, ostvaruju prinose fonda te ostaju na osobnom računu do umirovljenja.
Članovi zatvorenih fondova također će ostvarivati pravo na poticaje na sredstva koja je uplatio poslodavac.

Što je potrebno za ostvarenje prava na DPS?

Na zahtjevu prilikom učlanjenja u fond potrebno je označiti rubriku o korištenju državnih poticajnih sredstava s „DA“ kako bi Vam se na štednju isplaćivali poticaji.

Državna poticajna sredstva isplaćuju se jednom godišnje, i to u visini od 15 % iznosa uplaćene štednje u prethodnoj kalendarskoj godini; najviše do 99,54 EUR godišnje (što se ostvaruje uplatom od 663,61 EUR na godišnjoj razini ili 55,30 EUR mjesečno).
Za uplate izvršene u prethodnoj kalendarskoj godini Ministarstvo financija isplaćuje DPS sredinom prosinca.

Na DPS ima pravo svaki član koji:

> je državljanin Republike Hrvatske ili ima prebivalište u Republici Hrvatskoj;
> je izvršio uplatu na svoj osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu unutar kalendarske godine;
> nije nužno državljanin Republike Hrvatske, ali ima prebivalište u nekoj od država članica EU, tijekom razdoblja dok se za njega u Republici Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje (II. stup).

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
 

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond osnovan je 6. kolovoza 2002., a politika ulaganja može se definirati kao umjereno konzervativna (od 0 % do 55 % udjela dionica, ovisno o tržišnoj situaciji).

Danas ima 29,81 % tržišnog udjela u ukupnoj imovini svih otvorenih dobrovoljnih fondova (podatci od 31. 8. 2024.), a neto vrijednost imovine fonda na dan 27. 9. 2024. iznosila je 338.035.960,37 EUR.

 

 

U 2023. godini prinos fonda bio je 8,62 %, u 2024. do datuma 27. 9. iznosio je 2,01 %, dok je prosječni godišnji prinos od osnutka 4,94 %.

Osobni mirovinski računi vode se u obračunskim jedinicama - udjelima. Svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda čini ukupnu vrijednost imovine fonda.

S pomoću vrijednosti obračunske jedinice na određeni dan jednostavno možete izračunati koliko sredstava imate na računu. Broj obračunskih jedinica na osobnom računu pomnožite s dnevnom vrijednosti obračunske jedinice u eurima i dobit ćete trenutačni iznos na računu.
Pri osnivanju fonda, početna vrijednost obračunske jedinice iznosila je 13,2723 EUR, dok je na datum 27. 9. 2024. iznosila 38,6664 EUR.

Važno je osvijestiti da se vrijednost udjela ne kreće pravocrtno, već prinos može biti i negativan (krize, COVID-19, rat u Ukrajini; ulagačka strategija, cijena dionica, vrijednosnih papira i imovine…), no dugoročno gledajući, prinosi uvećavaju i štite realnu vrijednost mirovinske štednje. Diverzifikacija portfelja vrlo je važna za financijsku stabilnost te smanjenje rizika, stoga se ulaže u različite vrste imovine, industrije, kompanije, tržišta, ročnu i valutnu strukturu.

Društvo kroz strategiju aktivnog upravljanja imovinom Fonda nastoji postići osnovni cilj, a to je ostvarenje primjerenog prinosa Fonda na dugi rok u odnosu na preuzeti rizik, osiguravajući pritom optimalan rast mirovinske štednje.
Najvažniji čimbenik za uspješnu mirovinsku štednju upravo je vrijeme: s obzirom na to da je štednja za mirovinu najisplativija na duge staze, ključ je s njom započeti što prije.
 

 

U Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond učlaniti se možete vrlo jednostavno: na našoj internetskoj stranici ili putem mobilne aplikacije (Apple iOS ili Google Play).

Pokažite empatiju prema starijoj verziji sebe: sa štednjom za mirovinu u III. stupu započnite već danas i zahvalite si kasnije.

Do čitanja!
Vaši Raiffeisen mirovinski fondovi