Zbog epidemije korona virusa suočeni smo s velikim promjenama u načinu života i neizvjesnosti oko trajanja i ishoda trenutne krize. Promjene se tiču zdravlja i sigurnosti svakog pojedinca i društva općenito, što svakako utječe na financijska tržišta. 

Mjere koje se uvode kako bi se spriječilo daljnje eksponencijalno širenje virusa negativno utječu na ekonomiju. Trenutno je teško pronaći balans između te dvije aktivnosti. Strožim mjerama se povećava uspješnost borbe s virusom što ima za posljedicu veću štetu za ekonomiju i obrnuto, ublažavanjem mjera za borbu protiv virusa kratkoročno bi se ublažio udar na ekonomiju ali se time riskira daljnje širenje virusa. 

Domaće i strana financijska tržišta su u padu zbog utjecaja krize na globalnu ekonomiju. Mnogi se danas pitaju: „Što trebam učiniti?“ „Što će se dalje dogoditi?“
U nastavku teksta nudimo odgovore na vaša najčešća pitanja te kako održati hladnu glavu unatoč trenutnoj situaciji i utjecaju na prinose mirovinskih fondova.

Što se događa na financijskim tržištima? Hoće li se trenutni pad na financijskim tržištima nastaviti?
Pandemija korona virusa, osim naravno zdravstvenih i društvenih aspekata, negativno utječe i na domaće i na svjetska financijska tržišta. Uvedene mjere za sprječavanje širenje virusa, poput ograničavanja radnog vremena, socijalne distance i kretanja te propisane izolacije, svakako će utjecati na značajno usporavanje gospodarstva u kratkom roku. Zbog neizvjesnosti oko širenja virusa, trenutno nitko nije u mogućnosti predvidjeti razvoj ove situacije, pogotovo kratkoročno. Jednom kad strah i emocije preuzmu kontrolu teško je realno sagledati stvari, što uzrokuje veliku nestabilnost na tržištima.

Koliko će trajati kriza na financijskim tržištima?
Zbog neizvjesnosti oko trajanja ove krize, pronalaska cjepiva i utjecaja na globalnu ekonomiju, tržišta su nestabilna i takvo stanje će potrajati neko vrijeme. Drastični pad i rast cijena na tržištima izmjenjuju se svakodnevno, što zapravo prikazuje nedostatak pokazatelja koliko će pandemija utjecati na ekonomiju.
Postoji mogućnost da će financijska tržišta još padati, ovisno o tome hoće li se kriza produbiti. Velika nepoznanica je i sam virus oko kojeg ni stručnjaci epidemiolozi nemaju jedinstven stav niti ga još uvijek dovoljno dobro poznaju. Mnogo je nepoznanica vezano za novonastalu situaciju. 
S druge strane, činjenica je da središnje banke diljem svijeta ulažu ogromne napore u vidu monetarnih poticaja kako bi ublažile negativne utjecaje krize. Isto tako, nacionalne vlade država koje su pogođene ovom krizom, uz brigu o svojim zdravstvenim sustavima, formiraju pakete pomoći svojim ekonomijama u obliku fiskalnih poticaja i olakšica. Budući da je riječ o ekonomskom usporavanju izazvanom utjecajem izvan same ekonomije, za pretpostaviti je da će otklanjanjem tog šoka tj. virusa, doći do oporavka na globalnim tržištima.

Kako se upravlja Raiffeisen mirovinskim fondovima u trenutku pada cijena na tržištima?
Naši djelatnici koji su zaduženi za upravljanje fondovima pomno prate zbivanja na financijskim tržištima. Upravljanje fondovima je proces koji se sastoji od analize i pažljivog odabira kvalitetnih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata te se odvija kontinuirano. S obzirom na vrstu, cilj ulaganja i strukturu portfelja, fondovi različito reagiraju na promjene na financijskim tržištima. Budući da se negativne posljedice krize trenutno u većoj mjeri odnose na dionička tržišta, fondovi s većim udjelom dionica u strukturi portfelja trenutno bilježe i veći pad prinosa.
U trenutku krize na tržištima, svaki mirovinski fond se drži raspona strukture propisanih Prospektom fonda. Djelatnici prate i osiguravaju potrebnu likvidnost fonda, detaljno i kvalitetno procjenjuju svaku odluku kupnje ili prodaje, te se izbjegava panična rasprodaja određene vrste imovine. Upravo suprotno, pri korekcijama tržišta mnogo kvalitetnih vrijednosnih papira može se kupiti po nižim cijenama. 

Da li postoje problemi prilikom isplate mirovina iz mirovinskih fondova?
Bitno je naglasiti da su fondovi pod upravljanjem Društva likvidni i ne  postoje zastoji u isplatama članovima koji su stekli uvjete za isplatu mirovina i zatražili isplatu. 

Što sada trebam učiniti?
Na ovo pitanje je najbolji odgovor: Biti strpljiv i sačuvati hladnu glavu. U svakom trenutku analiziramo stanje na financijskim tržištima, kontroliramo rizike i svakako nastojimo iskoristiti trenutnu tržišnu poziciju za ostvarenje što boljih prinosa u budućem razdoblju.

Ukoliko imam uvjete za isplatu dobrovoljne mirovinske štednje, trebam li sada pokrenuti isplatu ili pričekati?
Svakako je bitno naglasiti da ne donosite odluke o isplatama emocionalno i ishitreno.
Isplata mirovine u trenutku krize svakako može negativno utjecati na ukupan prinos koji smo ostvarili u periodu štednje. Ukoliko ste planirali isplatu, možete ju zatražiti. No, ukoliko ste planirali i dalje štedjeti, onda svakako još razmislite.

Što pad prinosa znači za člana mirovinskog fonda?
Svaki pad prinosa mirovinskog fonda nije ugodan za njegove članove. Međutim, mirovinska štednja je dugoročan plan koji  ima za cilj izgraditi našu financijsku stabilnost i sigurnost. 
Pri izradi svakog dugoročno financijskog plana, uvijek se uzimaju u obzir razdoblja nestabilnosti na tržištu. Iako nestabilnost tržišta ponekad može biti ekstremna, ulaganje na dulji rok je najbolja strategija jer financijska tržište jednostavno imaju dugoročnu tendenciju rasta. 
Za dugoročne investitore često je najbolje zanemariti uspone i padove na tržištu. Umjesto toga, bitno je usredotočiti se na svoj plan. 
Nadalje, mirovinska štednja u mjesečnim anuitetima svakako doprinosi smanjenju utjecaja negativnih prinosa u odnosu na veća jednokratna ulaganja.  

Što znači trenutan pad prinosa?
Trenutni pad prinosa svakako umanjuje ukupan povrat na mirovinsku štednju. 
Pad prinosa različito utječe na članove koji su se već približili trenutku prava na isplatu mirovine i na članove koji pred sobom imaju višegodišnje razdoblje mirovinske štednje.
Pretpostavljamo da će trebati neko vrijeme da se tržišta oporave i ponovno vrate u pozitivan teritorij. Članovi koji razmišljaju o isplati mirovine, ako nisu planirali isplatu prije novonastale krize, trebali bi razmisliti o tome da pričekaju oporavak, jer trenutni pad prinosa nije gubitak dok ga ne kapitaliziraju isplatom.  

Trebam li sada povećati ili smanjiti uplatu u dobrovoljni mirovinski fond ?
Moguće je da će vrijednost udjela dobrovoljnog mirovinskog fonda još padati isto kao što je moguće da je danas vrijednost najniža u cijeloj krizi. Nezahvalno je špekulirati o trenutku postizanja najniže vrijednosti. Dakle, trenutne odluke trebale bi se temeljiti na dužini horizonta ulaganja. 
Ulažući kontinuirano i dugoročno, često propuštamo priliku za brzu zaradu ali s druge strane lakše podnosimo turbulencije na financijskim tržištima.