Donacija Fonda mladoj glazbenoj umjetnici

Do kraja listopada sedam je mirovinskih fondova uspjelo "zavrtjeti" 1,58 milijardi kuna doprinosa i na njima zaraditi za buduće umirovljenike čak više od 100 milijuna kuna. Prosječni prinos na ulaganja, po najnovijim podacima Hagene, iznosi 8,8 posto ili čak 18,25 posto na godišnjoj razini.

Takvi prinos i zarada izvrstan su financijski rezultat o kojem na početku nisu ni sanjali menadžeri fondova. No, prilike su im išle na ruku pa su se inače stabilna, ali ne osobito profitabilna ulaganja u državne obveznice u koje najviše moraju ulagati i po zakonu donijela gotovo enormnu zaradu. Početak ulaganja u svibnju ove godine poklopio se s velikim preokretom na tržištu kapitala, recesija u svjetskom gospodarstvu potaknula je pad kamatnih stopa, a investitore okrenula obveznicama. Kupnja hrvatskih državnih obveznica koje cijenom prate kretanja tih vrijednosnih papira u svijetu pokazala se vrlo povoljnom za mirovinske fondove. Primjerice, prvu tranšu obveznica kupovali su po 98 kuna, a njihova cijena u mećuvremenu je narasla na 107 kuna. Druge emisije nisu bile baš toliko isplative, no na svima fond menadžeri trljaju ruke.

Nakon kratkog početnog nesnalaženja i transferiranja glavnine novca u bankovne depozite, fondovi su do kraja listopada gotovo sasvim povukli novac iz banaka. Samo 3,5 milijuna kuna drže u domaćim i inozemnim bankama. Zasad se nisu previše izložili niti inozemnim ulaganjima. Oko 52 milijuna kuna uložili su u strane državne obveznice i dionice. Zasad, koliko se može čuti, jer se to drži poslovnom tajnom, bolje su prošli oni koji su ulagali u Plivu i Podravku nego u inozemne dionice na kojima su gubili, i to uglavnom velikih njemačkih korporacija. No, ostvarena dobit neutralizirala je gubitke na dionicama u koje je uloženo svega 4,8 milijuna kuna.
(Večernji list)