Drugi mirovinski stup nije promašaj – predstavlja osobnu imovinu članova koja će uz nužno povećanje stope doprinosa biti jedini siguran temelj primjerene mirovine u budućnosti.
Mirovinska reforma provedena je krajem devedestih godina zbog neodrživosti mirovinskog sustava generacijske solidarnosti. Taj sustav ne može izdržati demografske promjene - sve manji broj zaposlenih svojim doprinosima ne može kreirati dovoljna sredstva za sve veći broj umirovljenika. Drugi mirovinski stup predstavlja temelj mirovinske reforme. Na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova danas je u prosjeku oko 15 tisuća kuna što predstavlja osobnu imovinu i štednju za mirovinu. Razlozi koji su doveli do mirovinske reforme prije desetak godina nisu u međuvremenu nestali, oni su danas još izraženiji. Omjer zaposlenih i umirovljenika još je nepovoljniji, prosječan vijek življenja se povećava i nigdje u svijetu model koji počiva samo na međugeneracijskoj solidarnosti nije održiv.
Povodom rasprave o mirovinskoj štednji i aktualnom pitanju mirovina Udruženje mirovinskih fondova uključuje se u raspravu i iznosi prijedloge kratkoročnih i dugoročnih mjera za rješavanje mirovinskog pitanja u Republici Hrvatskoj.
Udruženje mirovinskih fondova podsjeća na nekoliko činjenica i postavki sa samog početka mirovinske reforme i na sadašnje stanje:
- Mirovinska reforma provedena je radi neodrživosti sustava međugeneracijske solidarnosti i postavljena na tri stupa koji kombiniraju generacijsku solidarnost i kapitaliziranu štednju u II. i III. stupu. Svi izračuni budućih mirovina iz prvog stupa koji počivaju na pretpostavci da će prvi stup davati za dvadesetak godina iste mirovine kao i danas suštinski su netočni. Prvi stup je dugoročno neodrživ i kada bi bio u mogućnosti isplaćivati iste razine mirovina kao što su danas, ne bi ga se ni trebalo reformirati.
- Mirovinska reforma nije završena 2002. nego pretpostavlja dugoročan proces u kojem će se tijekom vremena neka od zakonski propisanih rješenja nadograđivati odnosno prilagođavati.
- Mirovinska reforma dugoročan je projekt te će rezultati i ocjene uspješnosti biti moguće kroz najmanje desetak i više godina.
- Mirovinski fondovi kao najveći institucionalni investitori značajno su doprinijeli razvoju i produbljivanju tržišta kapitala u RH. Oživljavanje tržišta primarnog i sekundarnog tržišta korporativnih i državnih vrijednosnih papira, više uspješnih IPO-a ,koji se ne bi ni dogodili, samo su neki od doprinosa mirovinskih fondova.
- Prosječan godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova uključujući i prošlu godinu, koja je bila najteža godina u povijesti, iznosio je 4,32% ili oko 1,5% iznad inflacije. Drugim riječima, stotinu kuna uloženih u mirovinske fondove na početku reforme danas vrijedi oko 133 kune.
- Tehnički aspekt i funkcioniranje prikupljanja doprinosa te transparentni rad mirovinskih fondova i u svjetskim je okvirima ocijenjen jednim od najuspješnijih.
- Na početku mirovinske reforme bilo je predviđeno postupno povećanje stope doprinosa s 5% na više, a u 7. godini rada mirovinskih fondova ona još uvijek iznosi 5%. Povećanje je, uostalom, i najavljeno u Pretpristupnom ekonomskom programu 2009 - 2011 Vlade Republike Hrvatske.
- Prvi umirovljenici iz drugog stupa imaju značajno nižu mirovinu no što bi im bila da nisu izabrali drugi stup ponajviše zbog toga što nemaju pravo na dodatak na mirovinu te zbog toga što primaju u odnosu na stopu doprinosa neproporcionalno nižu mirovinu iz prvog stupa u odnosu na drugi stup.
- Novi hrvatski mirovinski sustav dobio je mnoga priznanja od strane relevantnih međunarodnih institucija i na stručnim skupovima, a hrvatski mirovinski fondovi više su puta bili nagrađivani kao najbolji europski mirovinski fondovi u različitim kategorijama.
Prijedlog kratkoročnih mjera
1. Priznati umirovljenicima iz drugog stupa pravo na dodatak na mirovinu proporcionalno vremenu u kojem su uplaćivali u prvi mirovinski stup.
2. Omogućiti umirovljenicima koji su dobrovoljno izabrali drugi stup, u trenutku umirovljenja izbor povratka u prvi stup ukoliko im je to povoljnije, ali nakon što im se prizna proporcionalno pravo na dodatak na mirovinu.
Sa te dvije mjere sigurno bi se u sljedećem kraćem periodu riješio problem nepovoljnijeg izračuna mirovina iz kombiniranog sustava u usporedbi s mirovinama samo iz I. stupa. Kako se radi o malom broju umirovljenika, sredstva koja su za to potrebna zanemariva su.
Mjere za rješavanje pitanja mirovina u dužem periodu
1. Povećanje stope izdvajanja za drugi stup za jedan postotni poen godišnje tijekom narednih pet godina.
Ovo je nužna mjera koja predstavlja nastavak započetog procesa reforme. Postepeno povećanje stope ograničilo bi povećanje tranzicijskog troška na oko 900 milijuna kuna godišnje.
2. Uvođenje tri različita potportfelja u obvezne mirovinske fondove
Mirovinski fondovi podijelili bi postojeći portfelj na tri dijela: konzervativan, srednji i dinamički portfelj. Konzervativan portfelj ne bi smio imati dionice, srednji portfelj bi smio imati do 30% dionica a dinamički portfelj bi mogao imati do 60% dionica. Članovi do 40 godina starosti išli bi u dinamički portfelj, muškarci do 55 godine a žene do 50 godine života u srednji portfelj, a stariji od toga u konzervativni portfelj. Time bi se omogućilo da mlađe generacije imaju višu stopu prinosa u vrijeme kad mogu nositi rizik t.j. kada pred njima bude još puno vremena za nadoknadu eventualnih gubitaka dok će se gotovo u potpunosti eliminirati rizik gubitaka pred samim umirovljenjem koji bi se odmah reflektirali u iznos mirovine.
3. Postupno liberalizirati ulaganja mirovinskih fondova van Hrvatske i prije ulaska u EU.
Postojeća legislativa dovodi do toga da u trenutku hrvatskog ulaska u EU ulaganja mirovinskih fondova u EU izjednačuju se s ulaganjima u Hrvatskoj. To u praksi znači da će mirovinski fondovi preko noći moći promijeniti svoje investicijske politike što bi pak moglo izazvati značajne potrese na financijskim tržištima. Postupnom liberalizacijom i prije ulaska u EU taj bi se šok izbjegao. Ova je mjera također neophodna i da bi se uveli potportfelji u obvezne mirovinske fondove te se i ona nalazi u Pretpristupnom ekonomskom programu.
4. Liberalizirati ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova
U posljednjoj promjeni zakonodavstva dobrovoljni mirovinski fondovi izjednačeni su u ograničenjima ulaganja s obveznim fondovima što nije u duhu dobrovoljnosti tih fondova.
5. Uvesti porezne olakšice za poslodavce za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove.
Ova je mjera već nekoliko puta bila najavljivana i postoji široki konsenzus da je neophodna. Daljnja odgoda primjene bila bi dvostruko štetna jer se danas rijetko koji poslodavac odlučuje za uplate u treći stup jer svi čekaju najavljene olakšice.
Zaključno mišljenje
Prevladavajući komentari neuspjeha II. stupa temeljem vrlo kratkog perioda i radi nedosljednosti provedbe svih dijelova mirovinske reforme dovode u zabludu članove svih mirovinskih fondova. Eventualno otvaranje opcije povratka iz II. u I. stup otvara čitav niz tehnički nerješivih problema koji bi mogli dovesti do raspada hrvatskog tržišta kapitala.
Smatramo da je kvalitetno rješenje mirovinskog pitanja jedan od značajnijih projekata u Republici Hrvatskoj. Jedino postojeći mirovinski sustav uz dorade koje mirovinski fondovi već duže vrijeme predlažu i sastavni su dio ovog priopćenja, mogu dugoročno donijeti najbolje moguće mirovine svojim članovima. |
